Šarmat (tank metoda), postupak proizvodnje pjenušavih vina. U Italiji je poznata kao martinoti metoda (ital. Martinotti), po Federiku Martinotiju, koji je 1895. razvio i patentirao ovu tehnologiju. Francuz Eugen Šarmat poboljšao je, 1907, tehnologiju i patentirao tank koji se koristi, zbog čega je ova metoda poznata kao šarmat (tank) metoda. Za šarmat metodu karakteristično je da se sekundarna → alkoholna fermentacija odvija u zatvorenom tanku pod visokim pritiskom, pri čemu se baznom vinu dodaju šećer (20−24 g/l) i selekcionisani suvi → kvasci. Tank je od nerđajućeg čelika i mora biti opremljen sistemom za miješanje radi uniformnog miješanja kvasaca. Dužina trajanja sekundarne fermentacije značajno utiče na kvalitet → pjenušavog vina u pogledu → arome, pa dužom fermentacijom nastaju bolji, finiji i trajniji mjehurići. Po završetku sekundarne alkoholne fermentacije, vino se pretače u drugi tank, koji sadrži ekspedicioni liker (engl. dosage). Ekspedicioni liker predstavlja koncentrovani rastvor šećera (60−70%), rastvoren u → bijelom vinu, obično u istom osnovnom vinu koje se koristilo za sekundarnu alkoholnu fermentaciju. Količina ekspedicionog likera zavisi od ciljanog nivoa slatkoće u završnom pjenušavom vinu. Nakon dodavanja ekspedicionog likera, slijedi izobarična filtracija i flaširanje. Budući da se sekundarna alkoholna fermentacija odvija u velikim tankovima sa nižim pritiskom u odnosu na fermentaciju u flaši, dobijeni mjehurići su laganiji i veći. Šarmat metoda najčešće se koristi u Italiji, naročito u provinciji Asti (Piedmonte), gdje se ovom metodom proizvode pjenušava vina poznata pod nazivom „Prosecco”, koja se u Njemačkoj nazivaju „Sekt”. U Crnoj Gori se ne proizvode pjenušava vina šarmat postupkom.

LITERATURA: P. Charmat, „Ten tank continuous Charmat production of champagne”, Wines Vines, 6/5, 1925; G. Liger-Belair, R. Marchal, B. Robillard, G. Vignes-Adler, A. Maujean, P. Jeandet, „Study of effervescence in a glass of Champagne: Frequencies of bubble formation, growth rates, and velocities of rising bubbles”, American Journal of Enology and Viticulture, 50, 1999; R. S. Jackson, Wine Science – Principles and applications, San Diego, 2008.

S. Šućur-Radonjić