
Bogoslovija Svetog Petra Cetinjskog, Cetinje

Svjedočanstvo Cetinjske bogoslovije (1872)

Prva generacija učenika Cetinjske bogoslovije (1869–1872) sa rektorom Milanom Kostićem i profesorima arhim. Visarionom Ljubišom i Špirom Kovačevićem
Bogoslovija Svetog Petra Cetinjskog, Cetinje, srednja škola namijenjena školovanju učiteljskog kadra za potrebe crkve i škole osnovana 1863 (Privremena Bogoslovija). Njen osnivač bio je knjaz → Nikola I Petrović Njegoš, a upravitelj → Nićifor Dučić. Škola je radila kao svojevrstan skraćeni kurs, koji je trebalo da preraste u trogodišnju Bogosloviju. Nakon nepune godine prestala je da radi zbog nedostatka sredstava. Krajem 1868. knjaz Nikola je od cara Aleksandra II i carice Marije Aleksandrovne dobio finansijsku pomoć za otvaranje Bogoslovije i → Djevojačkog instituta, podizanje namjenske zgrade za to i izdržavanje prosvjetnog kadra. Ova škola, pod nazivom Cetinjska bogoslovija, nastavila je sa radom u septembru 1869. kao prva srednja škola u Crnoj Gori, u trogodišnjem trajanju. Ustav ove škole i Učevni plan pripremili su Rus Mihail Rajevski, u to vrijeme duhovnik ruskog poslanstva u Beču, i → Milan Kostić, knjažev sekretar i budući prvi rektor Bogoslovije. Oni su zajedno pripremali i prve udžbenike. Bogoslovija je bila pod knjaževim pokroviteljstvom i rektorovom upravom. Osim toga, mitropolit crnogorski imao je nad njom određena nadzorna prava. Škola je bila internatskog tipa, najbolji učenici bili su državni pitomci, a ostali su se školovali o svom trošku. Godine 1872. Bogosloviju je završilo prvih 12 pitomaca. To je bila prva generacija učitelja. Prema nastavnom planu i programu Bogoslovije bilo je predviđeno izučavanje više predmeta svjetovne sadržine: srpski i staroslovenski jezik, antropologija sa fiziologijom, opšta istorija, fizika, ekonomija, dijetetika, opšta metodika i metodika pojedinih predmeta (→ Udžbenici u školskom sistemu Crne Gore). Za učiteljski ili sveštenički poziv učenici su se opredjeljivali poslije druge godine. S obzirom na to, pedagoški predmeti izučavani su na trećoj godini. Od 1886. ova škola je i formalno dobila naziv Bogoslovsko-učiteljska škola. Školske 1904/05. god. škola je prestala sa radom. Nastava u školi ponovo se odvija od šk. 1908/09. god., ali tada radi kao četvororazredna, sa osavremenjenim nastavnim programom. Prestala je da radi 1916. usljed austrougarske okupacije Crne Gore. Rad u školi obnovljen je 1921. godine. Naredne školske godine od Bogoslovije je odvojena Učiteljska škola za obrazovanje prosvjetnih radnika (→ Učiteljske škole). Bogoslovije su tada postale petogodišnje škole. Sinod je pred Aprilski rat 1941. raspustio sve bogoslovije zbog ratne opasnosti. Zaslugom mitropolita Joanikija Lipovca Bogoslovija je radila krajem 1943. i početkom 1944. kako bi učenici završnih razreda položili posljednje ispite. Do 1944. Bogosloviju je završilo oko 400 đaka. Godine 1992. u jesen obnovljena je Cetinjska bogoslovija. Odluku o obnovi donio je Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasijedanju, a na predlog mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija. Bogoslovija je počela sa radom 1992. godine. Od 1992. do 1995. rektor Cetinjske bogoslovije bio je protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić, od 1995. do 2002. dužnost rektora obavljao je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije Mićović, a od 2002. do 2021. protojerej stavrofor Gojko Perović. Vršilac dužnosti rektora Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog u periodu 2021–2022. bio je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, a od tada rektor je protojerej Blagoje Rajković.
Literatura: V. Cvijović, B. Kovačević, Upravljanje prosvjetom u Crnoj Gori – ministarstva i ministri (1882–1996), Podgorica, 1996; P. Kondić, Cetinjska bogoslovija 1992–2002: spomenica o desetogodišnjici obnovljenog rada Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog, Cetinje, 2002; P. Kondić, Cetinjska Bogoslovija i njeno duhovno-prosvetno značenje: 1863–1945, Cetinje, 2005; N. Racković, Leksikon crnogorske kulture, Podgorica, 2009; R. Damjanović, Leksikon institucija crnogorske prosvjete, Podgorica, 2019.
S. Milić