Obreskov, Aleksej Mihailovič (Обресков, Алексей Михайлович; Pazušino, Jaroslav, Rusija, 1718 – Sankt Peterburg, 1787), ruski diplomata. Gotovo tri decenije proveo je na službi u Ruskom poslanstvu u Carigradu, u početku kao otpravnik poslova, a od 1752. kao poslanik. Njegov posao primarno je bio rješavanje važnih pitanja za ruski crnomorski problem i jačanje prijateljskih veza sa slovenskim i drugim narodima koji su bili pod osmanskom vlašću. Na zahtjev ruskih zvaničnika, prikupljao je i informacije o Crnoj Gori. Nakon odlaska mitropolita → Vasilija Petrovića Njegoša iz Rusije 1754, dobio je zadatak da dostavi informacije o prilikama u Crnoj Gori kako bi Rusija mogla zauzeti stav prema mitropolitovim zahtjevima. Rusija je početkom 1756. prvi put u crnogorsko-ruskim odnosima, posredstvom ruskog diplomatskog izaslanika u Carigradu, zvanično intervenisala kod nadležnih organa drugih država u korist interesa Crne Gore. Shodno instrukcijama carice → Jelisavete Petrovne Romanove, Obreskov se u Carigradu založio na Porti za zaštitu Crne Gore od osmanskog napada, a zatim je molbu za podršku uputio i poslaniku Mletačke republike. Angažovao se i po pitanju → Šćepana Malog nakon što ga je mitropolit → Sava Petrović Njegoš, oktobra 1767, pismom obavijestio o pojavi samozvanog cara. Sa otpravnikom poslova Ljevašovim obavijestio je caricu → Katarinu II Romanovu (Katarinu Veliku) o pojavi Šćepana Malog, decembra 1767, koristeći podatke iz pisma mitropolita Save, koje je dopunjeno podacima venecijanskih poslanika Rozanija i njegovog nasljednika Justinijana. Obreskov i Ljevašov su naredni izvještaj o Šćepanu Malom uputili carici Katarini II aprila 1768, dajući informacije o odnosu Šćepana Malog sa Portom i Venecijom. Obreskov je aprila 1768. uputio odgovor na pismo mitropolita Save iz oktobra 1767, u kome je naveo da je car Petar III preminuo jula 1762. i da je sahranjen u Aleksandrovskonevskoj crkvi, izražavajući čuđenje kako mu to nije poznato.
Literatura: Большая ϲоветϲкая энциклопедия, tom 30, Moskva, 1954; Istorija Crne Gore, knj. 3, Titograd, 1975; R. M. Raspopović, Diplomatija Crne Gore 1711–1918, Podgorica – Beograd, 1996.
N. Perošević