Psihrofite, biljke koje rastu na staništima koja se odlikuju znatnom vlažnošću, ali na kojima zbog niskih temperatura u najvećem dijelu godine vlada fiziološka suša. Zbog toga ove biljke imaju neke elemente kseromorfne građe: sitni listovi povijenog oboda, dobro razvijena kutikula, često prisutan dlakavi pokrivač i voštana prevlaka. S obzirom na to da žive na staništima koja se odlikuju znatnom vlažnošću, psihrofite imaju i neke osobine higrofita: ćelije mezofila su krupne, sunđerasto tkivo je često rastresito, slabo je razvijeno mehaničko tkivo, a lisna nervatura je rijetka. Uz nepovoljne temperaturne prilike, staništa psihrofita često odlikuje i nepovoljan mineralni režim. Zbog siromaštva mineralnih elemenata i čestih vjetrova, koji karakterišu njihova staništa, psihrofite često imaju životnu formu niskih ili poleglih žbunića sa kratkim internodijama. U Crnoj Gori se psihrofite bilježe na većini planina, izuzimajući dvije primorske planine → Lovćen i → Rumiju. Predstavnici vječnozelenih psihrofitskih žbunića su: Vaccinium vitis-idaea L., Erica carnea L., Empetrum nigrum L. Listopadne psihrofite crnogorske flore su: Dryas octopetala L., Salix reticulata L., Betula nana L. i druge. Psihrofitama pripadaju i brojni četinari: → Picea abies (L.) Karsten, → Abies alba Miller, Juniperus nana Willd.