Lijane, biljke koje u stablima nemaju dovoljno mehaničkih elemenata da rastu uspravno, već koriste neku potporu. Njihova stabla su dugačka i tanka, a mogu biti zeljasta ili drvenasta. Biljke ove životne forme razvile su raznovrsne adaptacije za penjanje. Vinova loza (→ Vitis vinifera L.) ima izdanke metamorfozirane u rašljike (vitice) – končaste tvorevine kojima se obavija oko čvrste podloge. Rašljike graška (Pisum sativum L.) nastaju metamorfozom liski. Bršljan (→ Hedera helix L.) se za podlogu kači adventivnim korjenovima, koji se razvijaju duž drvenastog stabla. Najveću raznovrsnost lijana nalazimo u vlažnim tropskim šumama, gdje postoje veoma povoljni uslovi za život, ali i oskudica svjetlosti u donjim spratovima šume. U Crnoj Gori makija je tip vegetacije sa najvećom zastupljenošću lijana, u kojoj se često bilježe Rubia peregrina L., → Smilax aspera L. i druge. Široku distribuciju u Crnoj Gori imaju: Hedera helix L., → Periploca graeca L., → Dioscorea communis (L.) Caddick & Wilkin, drvenaste lijane rodova → Clematis L. i → Rubus L., zeljaste lijane rodova → Vicia L. i → Lathyrus L. Interesantna lijana crnogorske flore je → Dioscorea balcanica Košanin, endemična balkanska biljka, zaštićena nacionalnom legislativom. Raste u okolini Nikšića i edifikator je zajednice Dioscoreo-Carpinetum orientalis Blečić & Lakušić 1966.
Lit.: Nedeljko Košanin, Nachträge zur Dioscorea balcanica, Koš. Bull. Inst. Bot. Univ., 1 (2), Beograd, 1929, str. 199–202. Radomir Lakušić, Einige Resultate ökologischer Untersuchungen an der Art Dioscorea balcanica Košanin, Angew. Pflanzensoz, 18 (19), Wien, 1966, str. 47–53. Branka Stevanović & Milorad Janković, Ekologija biljaka sa osnovama fiziološke ekologije biljaka, Beograd, International, 2001, str. 61. Danijela Stešević, Ekološko-fitogeografska studija flore šireg urbanog područja Podgorice, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2009, str. 1–335.
D. Caković