Juniperus communis L. subsp. nana Syme (syn. Juniperus sibirica Burgsd.)
Juniperus L. (fam. Cupressaceae), kleke, rod četinarskog grmlja i drveća. Obuhvata oko 60 vrsta na śevernoj hemisferi, široko rasprostranjenih od polarnih oblasti do planinskih predjela u tropima. U flori Crne Gore zastupljene su: Juniperus oxycedrus L. (smreka), rasprostranjena na primorskim Dinaridima, đe ulazi u sastav kserotermnih šikara i šuma reda Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931) 1932, a javlja se i u kserotermnim zajednicama u kanjonima Pive i Komarnice, Juniperus macrocarpa Sibth. (pukinja), rasprostranjena na litoralnim Dinaridima, đe je član vegetacije gariga i makije sveze Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936, Juniperus phoenicea L. (primorska somina) ulazi u sastav vegetacije gariga sveze Cisto-Ericion Horvatić 1958. ili makije Orno-Quercetum ilicis Horvatić (1956) 1958. na litoralnim Dinaridima, Juniperus communis L. (kleka), široko rasprostranjena na crnogorskim planinama između 1.000 i 1.600 mnv, zastupljena u različitim listopadnim i četinarskim šumama i šikarama, Juniperus sibirica Burgds. (planinska kleka), rasprostranjena u subalpijskom pojasu i Juniperus sabina L. (somina), koja raste na → siparima, u pukotinama stijena i rudinama na → Magliću, → Durmitoru, okolini Pive, na → Komovima, Visitoru, u dolini Ropojana i na Volušnici kod Gusinja. Vrste roda Juniperus L. upotrebljavaju se u narodnoj medicini i farmaceutskoj industriji za dobijanje eteričnog ulja, a njihove brojne dekorativne forme u hortikulturi.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia 20–21, 1942, str. 13–14. Radomir Lakušić, Ekologija biljaka, Sarajevo, IGRO „Svjetlost”, OOUR Zavod za udžbenike, 1980, str. 79–90. Mirko Vidaković, Četinjače morfologija i varijabilnost, Zagreb, JAZU & Sveučilišna naklada Liber, 1982, str. 207–244. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 44–45. Rade Cvjetićanin, Jugoslav Brujić, Marko Perović & Vladimir Stupar, Dendrologija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, 2016, str. 52–62.
H. Markišić