
Prikaz vile Hipnosa sa mozaicima, sredina II v., Risan, Kotor
Vila urbana (lat. villa urbana), gradski reprezentativni rimski objekat za stanovanje. Sastojala se od nekoliko odvojenih prostornih cjelina i nije imala ustaljeni arhitektonski koncept, već se razvijala po želji vlasnika. Jedina dva graditeljska elementa koja su je pratila bila su bogati peristil sa porticima i atrijumom. Ostale odaje su se prilagođavale konfiguraciji terena i potrebama vlasnika. Ovakva otvorenost je omogućavala izlazak iz raskošnih odaja pavimentisanim podnim mozaicima i oslikanih zidova prema peristilskoj bašti, u kojoj se po običaju nalazila galerija skulptura, bazeni i raskošno urađene fontane. Vile urbane doživljavaju svoj procvat u rano carsko vrijeme i odražavale su lično bogatstvo i politički položaj vlasnika. Pošto su se nalazile na najljepšim mjestima, prilikom odabira za gradnju vodili su se principima koje opisuje Vituvije. On je preporučio obrnuti raspored prostorija u odnosu na gradsku kuću, tako da se u prigradske vile ulazilo kroz peristil prvo sa glavnog ulaza, a tek onda u atrijum, smješten u zadnjem dijelu zgrade. Na prostoru Crne Gore mogu se identifikovati tri vile urbane: vila urbana u → Risnu sa predstavom → Hipnosa na mozaiku, vila u → Budvi i vila u Mirištima u Petrovcu (→ Mirišta). Vila urbana u Risnu je, prema najnovijim istraživanjima, određena kao hospitium, odnosno hotel, koji je funkcionisao od polovine II v. do prve polovine IV vijeka. Ostaci vile urbane (vjerovatnije suburbane) u Budvi, otkriveni su uz sjeveroistočnu stranu hotela „Avala”. Sačuvano je samo nekoliko manjih i jedan veći fragment zida, koji je pripadao ugaonom dijelu prostorije većeg objekta. Vila u Mirištima je od I do IV v. imala koncepciju vile urbane, veoma razuđenog arhitektonskog sadržaja sa svim osobinama raskoši i bogatstva koje su pratile ovakve građevine. Od IV v. vila u Mirištima nakon stradanja postaje → vila rustika sa radionicom za pravljenje maslinovog ulja. Rimska vila na ostrvu → Prevlaka, sagrađena krajem I v., imala je osobine i vile urbane i vile maritime (starija faza), ali pošto se svojim južnim i jugoistočnim dijelom skoro dodiruje sa morem, onda bi se moglo prije zaključiti da je imala maritimni karakter.
Literatura: Vitruvius, De architectura libri decem, Lipsiae, 1899; H. Mielsch, Die römische Villa, Architektur und Lebensform, 2, München, 1997; V. Begović, I. Shrunk, „Rimske vile Istre i Dalmacije, I dio: pregled lokaliteta”, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 19, 2002, 113–130; Č. Marković, „Nekoliko novih podataka o antičkoj Budvi i njenim nekropolama”, Arhivski zapisi, 1–2, XIV, 2007, 49–56; P. Dyczek, „Roman mosaics from the Villa of Hypnos inancient Rhizon/Risinium (Montenegro) – continuation of mosaics analysis”, Novensia, 21, 2010, 51–78; M. Zagarčanin, „Nova istraživanja rimske i ranovizantijske vile na lokalitetu Mirišta u Petrovcu”, Nova antička Duklja, V, 2014, 19–58; M. Zagarčanin, „Rimska i ranovizantijska vila u Petrovcu kao nucleus srednjovjekovne Lastve”, Zidine nad nemirnim morem, Zbornik radova o Kastelu i Lazaretu u Petrovcu, Budva, 2016, [11]–30.
M. Zagarčanin