Konstrukcija i nasip prvog tumula, Žugića guvno, Lever Tara, Pljevlja (1988)

Tehničko snimanje drugog tumula, Žugića guvno, Lever Tara, Pljevlja (1988)

Bronzani nakit iz tumula 1 u Žugića guvnu, starije gvozdeno doba, JU Zavičajni muzej Pljevlja

Stećak sa reljefnim prikazom scene lova, Žugića guvno, Lever Tara, Pljevlja

Žugića guvno, bronzanodopska i gvozdenodopska nekropola pod tumulima i srednjovjekovna nekropola sa stećcima na potezu Žugića guvno u Lever Tari kod Pljevalja. Arheološka istraživanja dva tumula obavljena su 1988. godine. Na lokalitetu Luka otkrivena su dva praistorijska → tumula, kao i manja → nekropola sa → stećcima. Veća humka zauzima središnje mjesto na ovom lokalitetu, a druga (nešto manja) udaljena je stotinak metara, ka zapadu. Osnova veće humke, prečnika 14 m, ograničena je prstenom od kamenih gromada i nasuta zemljom i sitnim kamenom. U središtu tumula nađeni su ostaci lomače i djelovi keramičkih posuda iz → bronzanog doba (1800–1500 g. p. n. e), sa alatkama od kremena i rožine, kao i usitnjenim kostima domaćih životinja. Humka je korišćena i tokom starijeg → gvozdenog doba, budući da su u gornjim (oštećenim) slojevima nasipa nađeni ostaci uništenih grobova pripadnika glasinačke kulture, odnosno dislocirane kosti inhumiranih pokojnika, sa manjim gvozdenim nožem i → nakitom od bronze, datovanim u kraj VI ili početak V v. p. n. e. Drugi tumul, prečnika između 10 i 12 m, mada oskudan u arheološkim nalazima, slične je građe. Osim skromnih tragova pogrebnog rituala, u perifernom dijelu osnove otkriveno je ognjište popločano kamenom. Na lokalitetu Luka nalazi se i stećak izuzetne izrade, klesan od krečnjaka – u vidu pravougaone nadgrobne ploče, dužine 1,3 i širine 0,65 metara. Na njemu je, tehnikom dubokog reljefa, prikazana scena, u kojoj lovac, naoružan kratkim kopljem, sa tri psa, u šumskom krajoliku, progoni divljač. Skladno izvedena figura prikazuje snažnog muškarca odjevenog u kratku naboranu haljinu, sa kopljem uperenim ka lovini. Dok kopljanik i dva psa napadaju jelena, treći pas, u skoku, progoni odbjeglu košutu. Stećak je rad vještog majstora, istančanоg osjećajа za proporciju i skladnu kompoziciju. Zbog toga reljef u Lever Tari spada u rijetke i veoma uspješne prikaze lova na stećcima nastalim krajem XV i početkom XVI vijeka. Na istom području nalazi se i → Mitrino svetilište.

Literatura: М. Лазић, „Надгробна плоча са представом лова у селу Левер Тара”, Брезнички записи, 1, 1990, 24–26; М. Лазић, „Пљевљански крај у праисторији и антици”, Бисерка, 1, 1992, 18–23; М. Лазић, М. Церовић, „Прошлост у кањону Таре”, Историјски записи, 3–4/2002, 2002, 191–198.

M. Cerović, M. Lazić