Crkva Lazarica na Vidovom vrhu, višeslojni arheološki lokalitet i zavjetna crkva u selu Kruševice kod Herceg Novog. Zaštitno arheološko istraživanje ostataka crkve, koji se nalaze na 772 mnv, sprovedeno je 2009. godine. Tom prilikom je konstatovano više faza: gradnja i obnova crkvenog objekta i tragovi naselja i svetilišta mlađeg → gvozdenog doba. Otkriveni su temelji prvobitne crkve (početak XV v.), dio zidova iz vremena obnove 1889. i dio ilirskih zidova koji su poslužili kao temelj za sjeverni i južni zid (→ Iliri). Crkva je bila jednobrodna građevina, spoljnih dimenzija 8 x 5 m, sa polukružnom apsidom na istoku. Pilastri su ukazali da je osnova pripadala tipu crkava sa prislonjenim lucima karakterističnim za period XV–XVII v. na prostoru Stare Hercegovine. Analogije se nalaze u Bogorodičinoj crkvi na ostrvu Gorici (→ Beška) na Skadarskom jezeru. Pokretni arheološki materijal činili su fragmenti domaće keramike grube fakture, amfora i finijeg helenističkog luksuznog posuđa sa crnim premazom, zlatna naušnica iz istog kulturnog sloja, slučajni nalaz bronzanog novčića Aleksandra Velikog (336–323 g. p. n. e.) i bronzani pojasni jezičak – IX v. iz poremećenog sloja. Položaj lokaliteta i pronađeni materijal indiciraju svetilište i ilirsku → gradinu koju su naseljavali nosioci glasinačke kulture, od zadnje četvrtine IV v. do I v. p. n. e., koja je najvjerovatnije, poslije 135. g. p. n. e. zapustjela nakon kaznene ekspedicije Rima protiv → Ardijeja i → Plereja. Tradicija kultnog mjesta posvjedočena je dizanjem Crkve Sv. Knezu Lazaru u XV v. i njenom obnovom u XIX i XXI vijeku.