Enheleji (Enhelejci; starogrč. ̓Εγχελεῖς), zajednica za koju antički izvori IV v. p. n. e. tvrde da je ilirska i da je naseljavala današnje Crnogorsko primorje, sa bližom lokacijom oko i istočno od Bokokotorskog zaliva, prostirući se sve do Drača u Albaniji. U Beotiji, Enhelejci se pominju u vezi sa mitom o božanskom paru→ Kadmu i njegovoj ženi Harmoniji, već od V v. p. n. e. Prema mitu, napustivši beotsku Tebu, Kadmo i Harmonija su pristigli u zemlju Enhelejaca koji su im tražili pomoć u njihovom sukobu sa susjednim → Ilirima. Pod njihovim vođstvom, Enhelejci su pobijedili Ilire. Pominje ih Pseudo-Skilak u djelu Periplus (starogrč. Περίπλους) iz druge polovine IV v. p. n. e., čiji se sadržaj odnosi i na opis plovidbe Jadranom (→ Antički izvori). Na trasi pomorske rute od Rizona (→ Risan), preko Butue (→ Budve) do Epidamna (Drač u Albaniji), Enhelejci su locirani oko Rizonske rijeke, uglavnom na području današnje Boke Kotorske. Inače, Enhelejci se već od VI v. p. n. e. smještaju uz istočnu jadransku obalu i zaleđe, sjeverozapadni Epir, kasnije oko Akrokeraunijskog rta i grada Apolonije, kao i oko Ohridskog jezera na području ilirskih Dasareta.

Literatura: Д. Гарашанин, М. Гарашанин, „Црна Гора у освит писане историје”, Историја Црне Горе, Од најстаријих времена до XII вијека, I, Титоград, 1967, 94; R. Katičić, „Enhelejci”, Godišnjak CBI ANUBiH, XIII, 1977, 5–82; M. Š. Kos, „Mythological stories concerning Illyria and its name”, L'Illyrie méridionale et l'Épire dans l'Antiquité – IV: actes du IVe colloque international de Grenoble (10–12 octobre 2002), Paris, 2004, 493–504; Č. Marković, Arheologija Crne Gore, Podgorica, 2006; A. Kaljanac, „Legenda o Kadmu i problem porijekla Enhelejaca”, Godišnjak CBI ANUBiH, XXXIX, 2010, 53–79.

Č. Marković