Hibridizacija vinove loze, ukrštanje, postupak dobijanja novih sorti i podloga. U zavisnosti od filogenetske srodnosti roditelja, može biti: bliska ili međusortna (ukrštanje dvije sorte iste vrste), udaljena ili interspecies (između sorti različitih vrsta) i intergenska (između rodova). U zavisnosti od izbora roditelja za ukrštanje, može biti divergentna (kombinovana) i konvergentna (povratno ukrštanje). U zavisnosti od učešća čovjeka, može biti spontana (bez učešća čovjeka), vještačka ili neplanska (između spontane i planske) i planska (roditeljski parovi se biraju uz učešće čovjeka, u zavisnosti od cilja selekcije). Spontanom hibridizacijom nastale su brojne sorte u Crnoj Gori, što je potvrđeno → genetičkom identifikacijom sorti i utvrđivanjem → pedigrea crnogorskih sorti. Prva međusortna interspeciesna ukrštanja u Crnoj Gori započeo je 1956 → Marko Ulićević, nakon čega je, do 2002, stvoreno i priznato 20 stonih sorti vinove loze (→ Sorte vinove loze stvorene u Crnoj Gori).
LITERATURA: Lj. Pejović, V. Maraš, „Značaj, mjesto i uloga domaćeg sortimenta u stvaranju novih sorti vinove loze u Poljoprivrednom institutu – Podgorica”, Savremena poljoprivreda, 47, Novi Sad, 1997; D. Žunić, M. Garić, Posebno vinogradarstvo, Beograd, 2010; V. Maraš, J. Tello, A. Gazivoda, M. Mugoša, M. Perišić, J. Raičević, N. Štajner, R. Ocete, V. Božović, T. Popović, E. García-Escudero, M. Grbić, J. M. Martínez-Zapater, J. Ibáñez, „Population genetic analysis in old Montenegrin vineyards reveals ancient ways currently active to generate diversity in Vitis vinifera”, Scientific Report, 10, 2020.
Lj. Pejović