Ivan Volarić-Piturić, dekoracija salona Palate Brajković–Martinović, 1899, Perast
Volarić-Piturić, Ivan, hrv. slikar-dekorater, autodidakt (Vrbnik na Krku, 13. XII 1873 – Krk, 1948). Ovaj slikar-putnik bez akademskog obrazovanja stvarao je freske i ikone u crkvama i kapelama, zidne dekoracije u palatama, slike profanog sadržaja i portrete na ostrvima Krku i Cresu, u Lošinju i Dubrovniku. U Boku Kotorsku stigao je krajem XIX v. i ostao do 1903. U → Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru čuvaju se njegovi portreti kapetana Ilije Ivanovića (1899) i Tripa Milatovića iz Stoliva (1900), Stanislava Petrovića iz Mua (1902), u → Muzeju grada Perasta portreti kapetana Frana i Krsta Viskovića, a u Zbirci Gospe od Škrpjela portret kapetana Martina Širovića. Oslikao je i medaljone sa likovima 12 svetitelja u Crkvi Gospe od Snijega u Škaljarima. Izradio je zidnu dekoraciju u velikom („crvenom”) salonu → Palate Visković u Perastu. Najreprezentativnija je dekoracija u salonu Palate Brajković–Martinović u Perastu. U ovom očuvanom salonu nalaze se i dopojasni portreti vlasnika palate Andrije Brajkovića i njegove supruge Ane Širović, koje je slikar potpisao: Perast, 1899, pa se prema tome može odrediti i vrijeme nastanka zidne dekoracije na zidovima i tavanici. Na plavim zidovima su iluzionistički naslikani stubovi sa bazama i kapitelima, čime se stvara utisak salona kao otvorene lođe, okrenute prema moru. Na vrhu zidova teče plavi friz ispunjen floralnim ornamentima. Tavanica je podijeljena na slikana geometrijska polja sa viticama, lirama i grifonima. U centru je osmokraka zvijezda pri čijem su plavom rubu krunice ljiljana i lovorove grančice, a u centru krug s floralnim motivima. Zidna dekoracija salona, bogato opremljenog venecijanskim ogledalima, slikama, namještajem, izvedena je prema uzoru na tzv. ampir (Empire), odnosno carski stil Napoleona I, čije su se elegantne geometrijske forme rado oponašale u Austrijskom carstvu, kojem je u doba oslikavanja peraškog salona pripadala Boka Kotorska. Dekoracija se plavetnilom uklapala u ambijent, a izbor motiva, naročito lire, asocirao je na vlasnike i na salon kao mjesto priređivanja koncerata.
Literatura: R. Janićijević, „Portreti iz fonda Pomorskog muzeja Crne Gore – Kotor”, GPMK, 50, 2002, 160–162; J. Grgurević, „Obrada enterijera u sakralnoj i stambenoj arhitekturi Perasta”, Boka, 24, 2004, 213–236; M. Mihaliček, Ostavština porodice Visković u Perastu, Kotor, 2016, 158–159; F. Velčić, S. Žaja Vrbica, Od Krka do Kotora: Ivan Volarić – Piturić, Kotor, 2018; K. Jović, „Zidno slikarstvo salona u palati Brajković-Martinović”, Istorijski zapisi, XC, 3–4, 2017. (2019), 41–52.
S. Brajović