Ljubiša, Stjepan Mitrov (Budva, 1822 – Beč, 1878), književnik, političar. Osnovno obrazovanje stekao je u privatnoj školi pjesnika don Antuna Kojovića. Za opštinskog bilježnika u Budvi izabran je 1843. godine. Politički se angažuje u radu Skupštine bokeljskih opština, koje su pripadale austrijskoj provinciji Dalmaciji. Zalagao se za afirmaciju slovenskog identiteta ove oblasti u Austriji, kao i za priznavanje posebnosti Bokelja u odnosu na Dalmatince. Nakon uvođenja parlamentarizma u Monarhiji, na izborima za Dalmatinski sabor (1861) izabran je za poslanika, kao pripadnik dalmatinske Narodne stranke. Budući da je Dalmatinski sabor trebalo da pošalje pet poslanika u Carevinsko vijeće u Beču, među izabranim predstavnicima bio je i Ljubiša. Predstavnik Dalmacije u Carevinskom vijeću bio je do 1870, izuzev u periodu od 1864. do 1866. godine. I u Carevinskom vijeću zalagao se za afirmaciju slovenskog jezika i identiteta Dalmacije i Boke Kotorske. Nakon izbora za Dalmatinski sabor (1870), kada je ponovo izabran za poslanika, car → Franjo Josif I Habzburg-Loren ga je imenovao za predsjednika Sabora. Na čelu Sabora bio je do 1876, a ubrzo mu je poništen i poslanički mandat (1877). Kao saborski zastupnik, Ljubiša se angažovao na umirivanju Krivošijskog ustanka (1869) (→ Krivošijski ustanci 1869/1882), a kasnije je u saradnji sa austrougarskim vlastima pomagao na uspostavljanju redovnog stanja u Boki Kotorskoj. Početkom 1869. susreo se u Beču sa knjazom → Nikolom I Petrovićem Njegošem, a 1875. bio je jedan od organizatora posjete cara Franja Josifa Boki Kotorskoj. Održavao je i političke veza sa srpskom vladom, izvještavajući je o prilikama u Boki Kotorskoj, posebno u vrijeme ustanka 1869. godine. Od kraja šezdesetih godina XIX vijeka, Ljubiša se intenzivnije bavi književnim radom. Njegovo prvo književno ostvarenje bila je poema Boj na Visu (1866), a zatim je objavio pripovijetku Šćepan Mali (1868). U Zadru je 1868. priredio izdanje Gorskog vijenca → Petra II Petrovića Njegoša. Njegova prva knjiga Pripovijesti crnogorske i primorske pojavila se 1875. i u njoj se nalaze pripovijetke: Šćepan Mali; Prodaja patrijare Brkića; Kanjoš Macedonović; Skočiđevojka; Pop Andrović novi Obilić; Krađa i prekrađa zvona; Prokleti kam; Gorde, ili kako Crnogorka ljubi. Posthumno je objavljena njegova knjiga Pričanja Vuka Dojčevića (1879).