Radonjić, Jovan (Njeguši, 1747 – Njeguši, 1803), crnogorski guvernadur. Bio je guvernadur od 1764. do 1803. godine. Na zahtjev → Šćepana Malog, mitropolit → Sava Petrović Njegoš izdao je 1770. potvrdu Jovanu Radonjiću, kojom se priznaje nasljednost guvernadurske titule u njegovoj porodici. Nakon smrti Šćepana Malog, postaje najuticajnija politička ličnost u Crnoj Gori. Zastupao je proaustrijsku spoljnopolitičku orijentaciju Crne Gore. Sa arhimandritom → Petrom I Petrovićem Njegošem i serdarom Ivanom Petrovićem činio je delegaciju koja je 1777. otputovala u Sankt Peterburg sa ciljem da od Rusije traži pokroviteljstvo nad Crnom Gorom. Pošto u tome nije uspjela, delegacija se u Beču 1779. obratila austrijskoj carici → Mariji Tereziji Habzburg-Loren, tražeći političko pokroviteljstvo nad Crnom Gorom. Radonjić je bio na čelu delegacije koja je 1781. otišla u Beč. Prilikom ove posjete, pored pokroviteljstva, tražena su i finansijska sredstva koja bi se iskoristila za zavođenje reda i borbu protiv anarhije u crnogorskom društvu. Kao zagovornik oslona Crne Gore na Austriju, januara 1798. iskazao je spremnost da prihvati austrijsko pokroviteljstvo nad Crnom Gorom, ali su u Beču ocijenili da je njegov uticaj u zemlji neznatan.