Atina u XIX vijeku
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović i predsjednik Grčke Prokopis Pavlopulos
Crna Gora i Grčka. Zvanični diplomatski odnosi između Crne Gore i Grčke uspostavljeni su 1881. godine. Grčka je bila sedma evropska država koja je uspostavila diplomatske odnose sa Crnom Gorom. Uspostavljanju odnosa prethodila je posjeta Aleksandra Logotetisa, koji je krajem 1880. došao na → Cetinje. Sa Logotetisom je stigao i Aleksandar Leonardos, kao sekretar diplomatske misije. Boravak je iskoristio kako bi pisao tekstove o Crnoj Gori, a objavljivao ih je u jednom od najuticajnijih atinskih listova Efemeridi. Nakon Logotetisa, za novog grčkog predstavnika doći će 1883. Andreas Psilas. Dvije godine kasnije zvanični odnosi su prekinuti, a razlozi bi mogli biti materijalne prirode. Povlačenjem grčkog diplomate, ne prestaju kontakti između dvije zemlje, a poslove grčkog predstavništva preuzeo je konzulat u Skadru. Diplomatski odnosi ponovo su uspostavljeni 1896, kada u Crnu Goru ponovo dolazi Aleksandar Logotetis. Ponovno otvaranje diplomatskog predstavništva na Cetinju odgovaralo je Crnoj Gori, jer je na taj način mogla lakše štititi interese svojih državljana koji su se nalazili u Grčkoj. Od osamdesetih godina XIX vijeka veliki broj Crnogoraca je radio na prokopavanju Korintskog kanala. Grčka diplomatska misija na Cetinju posredovala je i u potpisivanju Trgovinske i pomorske konvencije između dvije zemlje (1896). Zatim je sklopljen Ugovor o trgovini i plovidbi između Knjaževine Crne Gore i Kraljevine Grčke (14. mart 1908). U Crnu Goru će povodom svadbenih svečanosti prijestolonasljednika → Danila Petrovića Njegoša, u julu 1899, doputovati i grčki kraljević Nikola. U avgustu iste godine, knjaz → Nikola I Petrović Njegoš je sa porodicom otputovao u posjetu sultanu → Abdul Hamidu II. Prilikom povratka, svratili su u Pirej i Atinu, gdje su posjetili kraljicu Olgu i prijestolonasljednika Konstantina. Kralj Đorđe u to vrijeme nije bio u Atini. Diplomatski predstavnik na Cetinju Logotetis obavljao je dužnost do smrti, 1902. godine. Novi diplomatski agent Stamati Antonopulos je imenovan tek 1904. godine. On se zadržao kratko na Cetinju, do jula 1905. godine. Zatim ponovo dolazi do dvogodišnjeg prekida u odnosima između dvije zemlje. Tako je bilo do postavljanja Gijoma Fontane na mjesto diplomatskog agenta u Crnoj Gori, 1907. godine. On će na toj dužnosti ostati godinu i po. Njega će 1909. zamijeniti Evgenios Evginijadis, ali će biti duže odsutan iz zemlje. U periodu kada su grčkoj vladi bile potrebne informacije oko stanja prema Albaniji, ona 1911. šalje Mihaila Zamadosa, koji će dužnost obavljati do sredine 1912. godine. Tada će ponovo doći Evginijadis, sada kao izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar, koji će na toj funkciji biti do aprila 1918. godine. Crna Gora je sa Grčkom, Srbijom i Bugarskom ratovala protiv Osmanskog carstva u Prvom balkanskom ratu (→ Crna Gora u balkanskim ratovima 1912/13).
I. Tepavčević
Crna Gora i Grčka od 1999. Diplomatske veze između Crne Gore i Grčke ponovo su uspostavljene krajem XX vijeka, prije nego što je Crna Gora obnovila nezavisnost, 2006. godine. Grčka je otvorila Generalni konzulat u Podgorici 1999, dok je Crna Gora bila članica SRJ, a prvi generalni konzul bila je Helena Zorbala. Nakon nje, generalni konzuli Grčke u Podgorici bili su Sotirios Atanasiju i Nikolaos Kajmenakis, koji je nakon sticanja nezavisnosti bio stalni otpravnik poslova novootvorene ambasade, do 2008. godine. Grčka je 14. juna 2006. priznala nezavisnu Crnu Goru. Diplomatski odnosi između dvije države su uspostavljeni 18. decembra iste godine. Prvi ambasador Grčke u Crnoj Gori bio je Georgios Avgustis (2008–2010), a nakon njega na tom mjestu bili su: Emanuil Papadojorgakis (2010–2012), Ilijas Fotopulos (2013–2015), Sotirios Atanasiju (2015–2019) i Panajotis Parcos (od 2019. godine). Crna Gora je otvorila Ambasadu u Atini 2009, a prvi ambasador je bio → Ivo Armenko, od 2014. ambasador je → Petar Popović, a od 2018. ambasadorka je → Ana Vukadinović. Počasni konzul Crne Gore u Solunu (→ Počasni konzuli Crne Gore) je Vasili Apostolopulos (od 2020). Predsjednik → Vlade Crne Gore → Zdravko Krivokapić posjetio je Grčku 2021, a predsjednik Grčke Prokopis Pavlopulos posjetio je Crnu Goru 2019. godine. Crna Gora i Grčka razvijaju partnerske odnose u nizu organizacija u kojima su obje države članice, uključujući NATO, Jadransko-jonsku inicijativu, Centralnoevropsku inicijativu, Uniju za Mediteran i druge. Grčka je bila prva kontakt zemlja Crne Gore za NATO, a u kontinuitetu podržava i članstvo Crne Gore u EU. Na osnovu Sporazuma između Ministarstva odbrane Crne Gore i Ministarstva odbrane Grčke iz 2007, crnogorski kadeti se školuju u grčkim vojnim akademijama. Između Crne Gore i Grčke postoje i ekonomske veze. Grčka naftna kompanija „Hellenic Petroleum International” postala je većinski vlasnik „Jugopetrola” u oktobru 2002. godine. Saradnja sa Grčkom na polju turizma započeta je 2006. potpisivanjem Ugovora o dugoročnom zakupu Svetog Stefana. Grčka kompanija „Adriatic Properties”, kojom upravlja Restis grupa, ima nadležnost nad hotelima „Aman Sveti Stefan”, „Miločer” i „Kraljičina plaža”, kao i Hotelom „Maestral”, a kupila je i Hotel „Durmitor” na Žabljaku.
B. Vukićević
Literatura i izvor: Istorijski leksikon Crne Gore, knj. 3, Podgorica, 2006; T. Jović, Diplomatska predstavništva u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori, Cetinje, 2010; R. M. Raspopović, Diplomatija Crne Gore 1711–1918, Podgorica – Beograd, 1996; A. Konstantakopulu, Grčke slike Crne Gore do Prvog svjetskog rata, Podgorica, 2011; G. Vuković, Memoari, Cetinje, 1985; R. Raspopović, „O diplomatskim odnosima između Crne Gore i Grčke”, Istorijski zapisi, 3–4, Podgorica, 1999; J. Papadrianos, „Grčki ustanak 1821. godine i Crnogorci”, Istorijski zapisi, 3, Podgorica, 1996; G. Perazić, R. Raspopović, Međunarodni ugovori Crne Gore 1878–1918, Podgorica, 1992; MVP, dokumentacija.