Travertin, organomineralna stijena, koja kao i → sedra nastaje taloženjem kalcijum-karbonata u vodi, ali se od nje razlikuje kompaktnom i trakastom građom. Travertin je najprije označavao stijene koje su nastale u blizini vrućih izvora u okolini italijanskog grada Tivoli (Tiburtinus je latinski naziv za grad Tivoli), gdje se nalazio rudnik iz kojeg su Etrurci i Rimljani eksploatisali građevinski kamen Lapis tiburtinus, koji je korišćen u rimskoj arhitekturi. U recentnoj stručnoj i naučnoj literaturi različit je pristup u tumačenju ovog pojma, posebno sa aspekta raznolikih oblasti prirodnih nauka, dok su u starijoj literaturi, pojmovi sedra i travertin najčešće bili sinonimi jedan drugom. → Pavel Černjavski u radu iz 1929. godine za područje oko Pljevalja i Prijepolja navodi prisustvo travertina, te da se travertinske naslage u Pljevljima nalaze nedaleko od izvora rijeke Breznice, u klisuri blizu Manastira Sv. Trojice, kao i u koritu rijeke. U slojevima travertina pronađeni su otisci listova listopadnog drveća (→ Ostrya carpinifolia Scop., Carpinus betulus L., Tilia parvifolia Hoffm.) i mahovine Cinclidotus fontinaloides (Hedw.) P. Beauv. i Fontinalis antipyretica Hedw., iz razloga što su ove vrste česte u koritu rijeke Breznice.

Lit.: Pavle Černjavski, Ein Beitrag zur Kenntnis der Gehölzflora der Kalktuffes (Travertins) von Pljevlje und Prijepolje, Bulletin de L’Institute et du Jardin Botaniques de L’Université de Beograd, 1 (2), Beograd, 1929, str. 206–207. Marina Trpčić, Sedra i slapovi krških rijeka u slijevu Korane, Prirodoslovlje, Časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice Hrvatske, 16 (1–2), 2016, str. 306.

S. Dragićević