Disjunkcija, pojam koji se u botanici vezuje za → areal biljaka. Disjunktni areal je sastavljen od dvije ili više međusobno odvojene površine, na kojima je rasprostranjena neka vrsta. Različiti su uzroci disjunkcije. Razdvajanje i udaljavanje kontinentalnih ploča uslovilo je evroazijsko-sjevernoameričku disjunkciju roda Picea A. Dietr. Klimatske promjene u jednom dijelu jedinstvenog areala mogu da izazovu izumiranje vrste u toj zoni, čime se kompaktni areal podijeli u dva ili više djelova. Nekad vrsta migrira na nova mjesta, a u starom arealu iz nekih razloga izumire, pa se tako formira novi areal sastavljen iz nekoliko djelova. Ptica može prenijeti sjeme neke vrste na veliku udaljenost i tako učestvovati u obrazovanju disjunktnog areala. Nekad disjunkcije nastaju kao rezultat antropogenog djelovanja. U Crnoj Gori je česta visoko planinska disjunkcija – vrsta raste na planinama, ali je nema u dolinama i ravnicama između planina. Ovakvu disjunkciju u Crnoj Gori imaju: Dryas octopetala L., Silene acaulis (L.) Jacq., Leontopodium alpinum Colm. ex Cass. Element crnogorske flore sa velikom disjunkcijom areala je Wulfenia carinthiaca Jacq. (Alpi, → Prokletije, udaljenost disjunktnih djelova areala oko 700 km). Poznat primjer balkansko-apeninske disjunkcije je bor munika (→ Pinus heldreichii H. Christ.).