Vrištine, zajednice malih polužbunova koje u subalpijskom i alpijskom pojasu silikatnih masiva zauzimaju velike površine, osobito na śevernim ekspozicijama, a na karbonatnim su samo fragmentarno razvijene. U subalpijskom pojasu one su uglavnom sekundarnog karaktera, razvijene na površinama na kojima su nekada bile šume i livade. Ako se planinske livade ne održavaju, košenjem i đubrenjem, postepeno prelaze u vrištine, a ako se vrištine ne održavaju pašom, prelaze u šumu. Za vrištine su značajne sljedeće vrste: Arctostaphylos uva-ursi (L.) Sprengel, → Bruckenthalia spiculifolia (Salisb.) Reichenb., Daphne alpina L., Hypericum alpinum Waldst. et Kit., Hypericum maculatum Crantz, Homogyne alpina (L.) Cass., Juniperus sibirica Burgsd., Lycopodium alpinum L., → Vaccinium myrtillus L., Vaccinium uliginosum L., Vaccinium vitis-idaea L., Luzula silvatica (Hudson) Gaudin i druge. Planinske vrištine na karbonatima pripadaju redu Daphno-Rhodoretalia hirsuti Lakušić et al. 1979, u okviru koje su dvije asocijacije razvijene na → Durmitoru: Arctostaphiletum uvae-ursi Lakušić 1964. i Potentillo-salicetum waldestenianae Lakušić et al. 1979. i jedna na → Magliću Aquilegio-Rhododendro hirsuti Lakušić et al. 1979. Vrištine na silikatnim masivima pripadaju redu Vaccinio-Piceetalia Br.-Bl. 1939, a diferenciraju se na dvije sveze: Vaccinion uliginosi Lakušić 1974. i Bruckenthalion spiculifoliae Horvat et. Lakušić 1968. Na planini → Bjelasici opisane su dvije asocijacije sveze Vaccinion uliginosi Lakušić 1974: Hyperici-Vaccinietum montenegrinum Lakušić 1966. i Empetro-Vaccinetum balcanicum Lakušić 1966, koja je rasprostranjena i na planini Starac.