Pogled na Plavsko jezero sa Karaule
Plavsko jezero, najveće ledničko jezero u Crnoj Gori, značajne ekološke, hidrološke, estetske i kulturne vrijednosti. Nalazi se u Plavsko-gusinjskoj kotlini, između Visitora, Plava i Završa, na 906 m nadmorske visine. Nastalo je krajem Virma akumulacijom vode u valovu Plavsko-gusinjskog lednika. Prema podacima od prije četiri decenije, dugačko je 2.160 m, široko 1.490 m, prośečno 900 m. Njegova prośečna dubina iznosi 3,86 m, maksimalna dubina 9,15 m, a površina 1,99 km². Obala mu je slabo razuđena, niska, do 7.520 m dugačka. Te se vrijednosti mijenjaju sa kolebanjem nivoa jezera. U jezero se uliva rijeka Ljuča, a iz njega otiče Lim. Zbog akumulacije šljunka, pijeska i drugog vučenog materijala, koji u jezero donosi Ljuča, bujnog razvoja vegetacije i produbljivanja korita Lima, smanjuje se i po površini i po zapremini. Ima raznovrsnu floru i vegetaciju. U Plavskom jezeru je nađeno 270 vrsta → algi, koje su svrstane u 9 familija, a u flori makrofitske vegetacije zabilježeno je 40 vrsta. Neke od njih su rijetke u → flori Crne Gore, kao što su: Hippuris vulgaris L., Myriophyllum verticillatum L., Potamogeton decipiens Nolte ex Koch, Potamogeton mucronatus Schrader, Potamogeton rutilus Wolfg., Potamogeton zizii Mert. et Koch., Potamogeton alpinus Balbis, Ranunculus lingua L., Sparganium minimum Wallr., Utricularia vulgaris L. Sa povećanjem dubine vode, od obale prema središnjem dijelu jezera, smjenjuje se više pojaseva vegetacije. Na močvarne livade, koje okružuju jezero, nadovezuje se pojas niskih emerznih biljaka, koje naseljavaju najplići dio jezera. U tom pojasu dominiraju vrste roda → Carex L. U priobalnoj zoni do 1 m dubine, u vidu kontinuiranog pojasa razvijen je pojas trske (ass. Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926). U njemu dominiraju Phragmites communis Trin., Schoenoplectus lacustris (L.) Palla i Equisetum fluviatile L. Na ovaj pojas, od 1 do 1,5 m dubine, nastavlja se flotantna zajednica žutog lokvanja (ass. Nupharetum lutei subalpinum Lakušić 1965), a na dubini od 1,5 do 4 m razvijena je najrasprostranjenija submerzna zajednica Plavskog jezera Potametum perfoliati-lucentis Blaženčić, J. & Blaženčić, Ž. Na dubini od 4,5 do 8 m u istočnom i jugoistočnom dijelu jezera razvijena je zajednica Charetum contrarie Corillion 1957, koju izgrađuju samo tri vrste: Chara contraria Braun, A. & Kütz., Potamogeton perfoliatus L., Potamogeton lucens L. U śevernom i jugozapadnom dijelu jezera na dubini od 4 do 6 m razvijena je zajednica Nitelletum opacae Corillion 1957. Mikrofitske alge Plavskog jezera izučavali su → Smiljka Petković i Stevan Petković (1982).
Lit.: Stevan M. Stanković, Planinska jezera Crne Gore, Društvo za nauku i umjetnost Crne Gore, Posebna izdanja, knjiga V, Odjeljenje prirodnih nauka, Podgorica, 1975, str. 57–127. Smiljka Petković & Stevan Petković, Prilog poznavanju planktona Plavskog jezera, Poljoprivreda i šumarstvo, 28 (2), Titograd, 1982, str. 29–53. Jelena Blaženčić & Živojin Blaženčić, Makrofitska flora i vegetacija Plavskog jezera i Martinovićkog blata, Glasnik odjeljenja prirodnih nauka, Knjiga 7, Titograd, CANU, 1989, str. 25–43. Halil Markišić, Plavsko-gusinjski kraj – prirodne rijetkosti i legende o njima, Rožaje, Priroda i Baština, 2017, str. 144–155.
H. Markišić