Kušan, Fran, hrvatski botaničar (Vučja Luka kod Sarajeva, 18. X 1902 – Zagreb, 21. V 1972). U Sarajevu je završio klasičnu gimnaziju 1924. godine, a prirodne nauke i geografiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1926. godine. Usavršavao se u oblasti lihenologije u Beču 1927. godine. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu doktorirao je 1928. godine sa tezom Predradnje za floru lišajeva Hrvatske. Od 1929. godine, kada je postavljen za asistenta u Botaničkom zavodu Filozofskog fakulteta, bavi se visokoobrazovnim pedagoškim radom u oblasti botanike i farmacije. Od 1935. godine radio je kao honorani nastavnik botanike, a od 1940. kao vanredni profesor na Farmaceutskom odsjeku pomenutog fakulteta. Od 1945. godine do kraja života, Kušan je radio kao redovni profesor farmaceutske botanike i dekan Zavoda za farmaceutsku botaniku koji je uspostavio u okviru Farmaceutskog fakulteta, nakon njegovog odvajanja od Filozofskog fakulteta. Svoja prva istraživanja lišajeva u Crnoj Gori, koja su obuhvatila sjeverozapadne planine Maglić i Volujak i područje Bioča, do tada lihenološki sasvim neistražene, Kušan je realizovao 1931. godine. U radu objavljenom 1933. godine, Flora i vegetacija lišaja sjeverozapadnih crnogorskih planina, pored pregleda taksona sakupljenih u okviru navedenih istraživanja, koji je obuhvatio 149 vrsta, dao je i osnovne informacije o njihovoj ekologiju i opšti prikaz flore i vegetacije istraživanih područja. Kako je istaknuto u radu, pomenuta istraživanja nijesu rezultirala očekivano velikim brojem zabilježenih vrsta, usljed neočekivano nepovoljnih klimatskih prilika, odnosno veoma jake zime i izuzetno toplog, suvog ljeta, koje su, na pojedinim mjestima u potpunosti, uništile vegetaciju i lišajeva i viših biljaka. U radu Lihenološka istraživanja Vranice planine u Bosni i Rugovsko-metohijskih planina u Crnoj Gori, objavljenom 1936. godine, daje prikaz botaničkih istraživanja istočnog i sjeveroistočnog dijela → Prokletija, Rusolije, Štedinske visoravni, → Hajle. Pored terenskih istraživanja, Kušan je sakupljao literaturne podatke o lišajevima Jugoslavije objavljene od strane inostranih naučnika. Godine 1953. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti publikovala je Kušanov Prodromus flore lišaja Jugoslavije, koji predstavlja kompilaciju većine radova iz oblasti lihenologije, objavljenih do sredine XX vijeka, sa spiskom od 1.159 vrsta lišajeva. Usljed činjenice da je autor geografsku teritorijalnost Jugoslavije zasnovao na starim političkim osnovama, → Boka Kotorska je navedena pod Dalmacijom, a Krivošije pod Hercegovinom. Iz ovih razloga, za Crnu Goru su prikazana 284 taksona, dok je stvarni broj vrsta, varijeteta i formi lišajeva u Kušanovom Prodromusu, evidentiranih na teritoriji Crne Gore, veći od 400. Iste godine objavljen je i Kušanov Prilog poznavanju flore crnogorsko-albanskih i makedonskih planina, u kojem se za Crnu Goru navodi preko 70 vrsta lišajeva.