Kolekcionarstvo, sakupljanje biljaka za herbarijume, ljekovitog bilja, živog sjemena za potrebe vrtova ili popunjavanja banke sjemena i drugi oblici pravljenja botaničkih zbirki. Zbirke koje tom prilikom nastaju koriste se u naučnoistraživačke svrhe, a često se njima trguje. Negativni efekti kolekcionarstva odražavaju se kroz smanjenje broja jedinki, ugrožavanje populacija i degradaciju staništa. Naučni radovi su pouzdan i dobar izvor podataka, jer su u njima navedena imena kolekcionara, odnosno sakupljača (ili legatora) biljaka po Crnoj Gori, koji su sabrani materijal odlagali u muzeje ili herbare fakulteta i ustupali drugim botaničarima na obradu. Takvi su: E. Kindt, Dominico Papafava, Tripković, Vukčević (iz Bora), Fr. Neumayer, Marić, Čurčić, Franz de Paula Malý, Božo Novaković, A. Kašpar, I. Karlinski, Jovović, I. Schnedar, Jaroslav Veselý, S. Jakšić, Loschning, Marija Zafirović, Heider, A. Maillefer, S. Gašović, Gustav Adolf Poscharsky, Fiedler, O. Reiser, Krsto Pejović, Winneguth, V. Hawelka, I. Čadek, Pavel Sillinger, V. Surivanek, Josef Franz Freyn, Havelka, Vinczé von Borbás, Ginke, Hadač i drugi. Ovo su kolekcionari iz XIX i s početka XX vijeka. Njihova imena navedena su u radovima starijih autora: → Antonio Baldacci, → Josef Rohlena, → Roberto de Visiani, → Günther Ritter von Mannagetta und Lerchenau Beck i drugi. U novije vrijeme broj kolekcionara je povećan, kako domaćih, tako i stranaca. Da bi se spriječile negativne posljedice nesavjesnog i neracionalnog sakupljanja botaničkog materijala, Crna Gora je donijela niz zakonskih akata kojima se dozvoljavaju, ograničavaju ili sprečavaju radnje u vezi sa sakupljanjem, gajenjem i izvozom biljnog materijala: Zakon o zaštiti prirode, Odluka o kontrolisanoj listi za izvoz, uvoz i tranzit robe, Zakon o spoljnoj trgovini, Zakon o upravnom postupku i drugi akti.