Bezcvjetnice, sve grupe biljaka koje u toku ontogenetskog razvoja ne formiraju cvijet: mahovine, rinije, prečice, rastavići, paprati i golosjemenjače. → Mahovine su najstarije i ujedno najjednostavnije građene recentne, kopnene biljke, tipične po: dominaciji polne/gametofit generacije, odsustvu mehaničkih i provodnih elemenata (nevaskularne biljke), odsustvu apsorptivne uloge korijenčića, posjedovanju samo jedne sporangije na sporofitu (monosporangiofite), koji je fizički i fiziološki vezan za gametofit. Sve ostale grupe biljaka, uključujući i → cvjetnice pripadaju vaskularnim biljkama/traheofitama, polisporangiofitama i biljkama u čijem ciklusu razvića dominira bespolna/sporofit generacija. Vaskularne bezcvjetnice su izuzetne po sljedećim osobinama: fosilne biljke rinije po bezlisnom, dihotomo granatom tijelu; prečice (→ Lycopodiaceae) po enacionim listovima, liguli, položaju i obliku sporangija, pojavi heterosporije; rastavići (→ Equisetaceae) po člankovitom tijelu, ohrejama, sporangioforima, sporama sa elaterama; paprati (→ Dryopteridaceae) po listovima koji su u mladosti uvijeni kao puževa kućica, po sorusima, induzijumu; golosjemenjače po pojavi trajnog korijena, sjemenog zametka, polenovih zrna, anemofilije, sifonogamije.
Lit.: Budislav Tatić & Vilotije Blečić, Sistematika i filogenija viših biljaka, Beograd, Zavod za udžbenike, 2002, str. 1–203. Toni Nikolić, Sistematska botanika – raznolikost i evolucija biljnog svijeta, Zagreb, ALFA, 2013, str. 160–332.
D. Stešević