Barno jezero, glacijalno jezero koje se nalazi na → Durmitoru – Žabljaku, na nadmorskoj visini od oko 1.500 m. Od ostalih jezera ovog kraja, izdvaja se po specifičnoj prirodi i sastavu živog svijeta. Njegove obale gusto su obrasle močvarnom vegetacijom na koju se nadovezuju zajednice vlažnih livada, sa svih strana oivičene raskošnom, četinarskom šumom. Vodenu i amfibijsku vegetaciju na obali Barnog jezera izgrađuju raznovrsne biljne zajednice sa dominacijom šaševa i mahovina roda → Sphagnum L. Ovakve specifične zajednice formirale su debele naslage treseta (djelimično razgrađeni ostaci biljaka tresetnica), koji je formiran u uslovima velike vlažnosti i nedostatka kiseonika u podlozi. Tresetna podloga na Barnom jezeru predstavljena je specifičnim formama, koje se nazivaju plutajući tepisi i drhtave tresave. U prirodi, ovakva staništa najčešće zauzimaju male površine, reliktna su i rijetka. Barno jezero sa okolinom ubraja se u najznačajnija tresetišta na Balkanu sa bogatom vaskularnom florom i vrstama mahovina koje su rijetke na Balkanu i u Evropi. Biljke vlažnih i vodenih staništa: → Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steudel, Nuphar luteum (L.) Sm. in Sibth. & Sm., Carex nigra (L.) Reichard, Carex hostiana DC., Carex lasiocarpa Ehrh., Carex limosa L., Equisetum palustre L., Juncus alpinus Vill., Eriophorum latifolium Hoppe i druge vrste ovdje grade veoma interesantne zajednice sa mahovinama roda Sphagnum L. (uključene u Direktivu EU o staništima), Scorpidium scorpioides (Hedw.) Limpr. (recentna populacija na Balkanu prisutna je u Barnom jezeru), Hamatocaulis vernicosus (Mitt.) Hedenäs (uključena u Direktivu EU o staništima, Bernsku konvenciju i Crvenu knjigu mahovina Evrope) i drugim rijetkim vrstama mahovina, koje imaju nekoliko poznatih recentnih populacija na Balkanu: Tomenthypnum nitens (Hedw.) Loeske, Calliergon giganteum (Schimp.) Kindb., Pseudocalliergon trifarium (F. Weber & D. Mohr) Loeske, Straminergon stramineum (Dicks. ex Brid.) Hedenäs, Rhizomium magnifolium (Horik.) T. J. Kop., Scorpidium cossonii (Schimp.) Hedenäs, Dicranum bonjeanii De Not. Prva, sveobuhvatna botanička istraživanja Barnog jezera sprovela je grupa engleskih istraživača, koje je predvodio → Stuart Max Walters sa Univerziteta u Kembridžu, u junu 1971. godine. Tom prilikom identifikovane su 4 vrste vaskularnih biljaka novih za floru Crne Gore i 9 mahovina, koje su imale status rijetkih vrsta za tadašnju Jugoslaviju. Rijetka istraživanja Barnog jezera sa okolinom ukazala su da interesantnu komponentu njegovog biodiverziteta čine → gljive. Recentna istraživanja rezultirala su pronalaskom novih vrsta gljiva za fungiju Crne Gore: → Hygrocybe coccineocrenata (P. D. Orton) M. M. Moser, Hypholoma ericaeum (Pers.) Kühner, → Entoloma conferendum (Britzelm.) Noordel., dok je za → Bovista paludosa Lév., rijetku vrstu → tresetišta, prvi put dat detaljan opis lokaliteta i staništa.