Podvodna arheologija, dio arheologije koja se bavi proučavanjem materijalnih ostataka i tragova ljudskih kultura, koji se nalaze ispod površine vode. Prve ronilačke aktivnosti pokretane su uglavnom zbog spašavanja ostataka robe i opreme iz brodoloma. S vremenom je razvoj ronilačke opreme dozvolio i pristup širokim masama u podmorje. Uvođenje aparata za autonomno ronjenje u široku upotrebu otvorilo je nove mogućnosti, koje su se uskoro počele koristiti i u podvodnoj arheologiji. U drugoj polovini XX v. se tako pokreće niz podvodnih arheoloških istraživanja, rekognosciranja i dokumentovanja podvodnih arheoloških nalazišta po cijelom svijetu. Paralelno se razvijaju i metode istraživanja i izrade dokumentacije u podvodnoj arheologiji, koje su se morale prilagoditi okruženju u kojem su se sprovodila istraživanja. Tokom 70-ih i 80-ih godina dolazi do zamaha u razvoju rekreativnog ronjenja na području istočno-jadranske obale. Pored ovoga, intenzivne ronilačke aktivnosti sprovodi i jugoslovenska vojska. Može se reći da upravo u ovom periodu nastaju bogate privatne zbirke amfora i drugih predmeta izvađenih iz mora. Početak sistematskih istraživanja crnogorskog podmorja i publikovanje nalaza veže se za prvu deceniju XXI vijeka. Reorganizacijom → Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, → Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture i → Centra za arheološka istraživanja Crne Gore u → Upravu za zaštitu kulturnih dobara i → Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, u okviru novoosnovanog Centra bilo je predviđeno odjeljenje za podvodnu arheologiju. U kontekstu formiranja kadrovskih i logističkih kapaciteta Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i Kulturni centar Bar realizovali su nekoliko projekata podvodno-arheoloških istraživanja, u najvećoj mjeri u saradnji sa inostranim partnerima. U pitanju su projekti rekognosciranja crnogorskog podmorja (→ Boka kotorska 1, → Boka kotorska 2, → Budvanski zaliv 1, → Budvanski zaliv 2, → Budvanski zaliv 3, → Budvanski zaliv 4, → Krekavica 1, → Krekavica 2, → Trašte 1, → Trašte 2), sistematskog istraživanja → Risanskog zaliva, → Maljevika i → Bigovice, kao i istraživanja korita rijeke Zete.
Literatura: G. Karović, Problemi konzervacije i zaštite arheoloških nalaza i nalazišta crnogorskog podmorja, magistarska teza, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Beograd, 2008; G. Karović, „Podvodna arheološka nalazišta crnogorskog podmorja”, Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, LV–LVI, 2008, 425–426; D. Gazivoda, „Podvodna arheologija u Crnoj Gori”, Glasnik Odjeljenja humanističkih nauka, CANU, 2, 2015, 169–175; J. G. Royal, „Illyrian Coastal Exploration Program (2007–2009): The Roman and Late Roman Finds and Their Contexts”, American Journal of Archaeology, 116, 3, 2012, 405–460; M. Jabučanin, „Valorizacija potencijalnih podvodnih arheoloških lokaliteta”, Godišnjak JU Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, 3, 2019, 136–140; P. B. Campbell, L. Blue, „Underwater coastal survey of the Bar region”, The montenegrin Maritime Archaeology Rescue Project, Podgorica, 2022, 47–61.
P. Zdravković