
Zlatni prsten sa predstavom Atene iz helenističke nekropole u Budvi, III–II v. p. n. e., JU Muzeji i galerije Budve
Atena (starogrč. Αθηνά), grčka boginja mudrosti, zaštitnica polisa i Zevsova kći. Poštovana je u cijelom antičkom grčkom svijetu. Njeni atributi su koplje, šljem, egida i štit sa Meduzinom glavom. Predstave boginje Atene poznate su sa → nakita iz → Budve, → Ulcinja i → Momišića. Na → nekropoli u Budvi pronađen je masivni zlatni prsten sa poludragim kamenom na kome je urezana predstava ženskog božanstva, najvjerovatnije Atene. Obučena je u dugu, bogato nabranu haljinu, sa šljemom na glavi i oslonjena leđima o manji stub. Prsten je datovan u III v. p. n. e. U Ulcinju je prilikom arheoloških istraživanja Starog grada pronađena gema od karneola sa urezanom glavom Atene sa šljemom, dok prsten čiji je sastavni dio bila nije pronađen. Gema je datovana u III v. p. n. e. Iz Momišića potiče srebrni prsten sa diskoidnom glavom, na kojoj je izvedena figuralna predstava. Površina diska je horizontalnom trakom podijeljena na dva polja. U gornjem, većem polju nalazi se shematizovana predstava tri ljudske figure u sjedećem položaju. Srednja figura, obučena u raskošnu odjeću, dominira i najvjerovatnije predstavlja prikaz Ateninog trijumfa. Kod svih figura je primjetan ukras na leđima koji podsjeća na perjanicu. Prsten je datovan u III–II v. p. n. e.
Literatura: O. Velimirović-Žižić, „Nalaz u Momišićima”, Starinar, XV–XVI, 1964–1965, 1966, 198–199, 204; P. Mijović, Umjetničko blago Crne Gore, Titograd, 1980; A. Cermanović-Kuzmanović, D. Srejović, Leksikon religija i mitova drevne Evrope, Beograd, 1996; Č. Marković, Antička Budva – nekropole, istraživanja 1980–1981, Podgorica, 2012; D. Gazivoda, Antički kultovi na tlu Crne Gore, Podgorica, 2023.
D. Gazivoda, Č. Marković