Ustanove za obrazovanje nastavnog kadra, institucije zadužene za inicijalno obrazovanje nastavnika. To su srednjoškolske, više školske i visokoškolske državne institucije, čija je osnovna prosvjetno-pedagoška djelatnost obrazovanje nastavnika različitog obrazovnog nivoa, profila i usmjerenja. Svoju primarnu vaspitno-obrazovnu misiju ostvaruju na akademijama, učiteljskim, pedagoškim, filozofskim i drugim takozvanim nastavničkim fakultetima. Pretečama ustanova za obrazovanje nastavnika smatraju se Bogoslovska škola (→ Bogoslovija Svetog Petra Cetinjskog, Cetinje) i → Djevojački institut carice Marije. U njima je nastava bila organizovana u četvororazrednom trajanju, ali su najbolje polaznice Djevojačkog instituta nastavljale školovanje na petoj godini, kako bi dobile potrebno svjedočanstvo za obavljanje učiteljskog poziva. Ove institucije predstavljale su nukleus za osnivanje prvih učiteljskih škola. Učiteljska škola bila je srednjoškolska institucija verifikovana za obrazovanje prosvjetno-pedagoškog kadra za rad u prva četiri razreda osnovne škole. Prvu učiteljsku školu, koja je radila od 1913. do 1915. u Peći, otvorila je neposredno po završetku balkanskih ratova ondašnja vlada Crne Gore, nakon čega su otvorene učiteljske škole ili pedagoška odjeljenja u gimnazijama, koja su kasnije prerasla u učiteljske škole u: Danilovgradu, Cetinju, Herceg Novom, Nikšiću i Ivangradu (Beranama) (→ Učiteljske škole). Godine 1947. otvorena je Viša pedagoška škola na Cetinju. Bila je to prva crnogorska visokoškolska prosvjetna i naučno-istraživačka ustanova, za koju je tada rečeno da predstavlja „utemeljenje budućeg Filozofskog fakulteta”. Formirano je pet dvopredmetnih grupa na kojima su se izučavali: srpski jezik sa književnošću jugoslovenskih naroda – ruski jezik; ruski jezik – srpski jezik; istorija – geografija; matematika – fizika, a nešto kasnije osnovana je grupa za bilogiju – hemiju. Reforma osnovne škole 1958. uslovila je objedinjavanje sedmogodišnje škole i niže gimnazije u jedinstvenu osmogodišnju školu, što je rezultiralo zahtjevom i potrebom da više pedagoške škole pripremaju nastavnike za sve osnovnoškolske nastavne predmete. Uslijedile su izmjene i dopune Pravilnika o studijama na Višoj pedagoškoj školi, kojima je bilo predviđeno obrazovanje dvopredmetnih nastavnika na devet studijskih grupa. Viša pedagoška škola na Cetinju prestala je sa radom 1963. i izmještena je u Nikšić, gdje je postala konstitutivni dio Pedagoške akademije. Pedagoška akademija u Nikšiću nastala je integracijom Učiteljske škole (petogodišnje) u Nikšiću i Više pedagoške škole sa Cetinja. U početku je to bila šestogodišnja škola podijeljena na dva stupnja obrazovanja. Osnovu prvog stupnja sačinjavala je četvorogodišnja škola, a drugog stupnja dvogodišnja viša škola. Zakonskom normom utvrđene su primarne vaspitno-obrazovne i naučno-istraživačke obaveze Pedagoške akademije. Neposredno poslije osnivanja 1963. Pedagoška akademija upisala je studente na prvu godinu studijskih grupa za: srpskohrvatski jezik i književnost; matematiku – fiziku; fiziku i opštetehničko obrazovanje; biologiju i hemiju; istoriju i geografiju; fizičko vaspitanje, strani jezik – ruski; strani jezik – engleski, muzičko vaspitanje; likovno vaspitanje. Nastavničko vijeće Pedagoške akademije 1967. utvrdilo je strukturu jednopredmetnih studijskih grupa za: srpskohrvatski jezik; ruski jezik; engleski jezik; matematiku; tehničko obrazovanje; likovno obrazovanje; fizičko obrazovanje; razrednu nastavu. Pored toga, na Akademiji su zadržane dvopredmetne grupe za: istoriju i geografiju; fiziku i hemiju; biologiju i domaćinstvo. Nastupio je period desetogodišnjeg vaspitno-obrazovnog i naučno-istraživačkog rada – do početka 1977, kada je Akademija prerasla u Nastavnički fakultet. Odluku o osnivanju Nastavničkog fakulteta u Nikšiću donijele su Skupština Republičke samoupravne interesne zajednice usmjerenog obrazovanja i Skupština Univerziteta „Veljko Vlahović” u Titogradu 1977. godine. Početnu konstitutivnu osnovu tog fakulteta sačinjavala su samo dva odsjeka u četvorogodišnjem trajanju: za marksizam i socijalističko samoupravljanje i za osnove tehnike i proizvodnog rada. Paralelno sa tim novoformiranim odsjecima, Nastavnički fakultetet nastavio je da obavlja svoju primarnu vaspitno-obrazovnu misiju i da organizuje nastavu na odsjecima u dvogodišnjem trajanju za: razrednu nastavu; predškolsko vaspitanje; srpskohrvatski jezik i književnost; ruski jezik; engleski jezik; istoriju i geografiju; matematiku sa fizikom; hemiju i biologiju; likovno vaspitanje i fizičko vaspitanje. Dvogodišnji Odsjek za srpskohrvatski jezik i knjižvnost 1979. prerastao je u Odsjek za srpskohrvatski jezik i književnost jugoslovenskih naroda i narodnosti – sa četvorogodišnjim trajanjem. Godine 1981. Odsjek za istoriju i geografiju transformisan je u četvorogodišnje studije. Filozofski fakultet u Nikšiću predstavlja okosnicu obrazovanja nastavničkih kadrova za potrebe crnogorskog obrazovanja i vaspitanja – od predškolskog do visokoškolskog i doktorskog nivoa. Nastao je preimenovanjem Nastavničkog fakulteta u Filozofski fakultet u Nikšiću 1988. godine. Poslije kontinuiranog višedecenijskog rada i djelovanja pod različitim imenima, Filozofski fakultet u Nikšiću nastavio je da ostvaruje svoju primarnu naučno-istraživačku i vaspitno-obrazovnu misiju na nivou devet studijskih odsjeka, od kojih su dva bila u dvogodišnjem trajanju. U tom periodu svog postojanja imao je organizovane studije u četvorogodišnjem trajanju na odsjecima za: filozofiju i sociologiju; srpski jezik i književnost; istoriju i geografiju; ruski jezik i književnost; engleski jezik i književnost; italijanski jezik i književnost; obrazovanje učitelja. U dvogodišnjem trajanju bili su odsjeci za fizičko vaspitanje i predškolsko vaspitanje. U međuvremenu su dvopredmetni odsjeci za filozofiju – sociologiju i istoriju – geografiju transformisani u zasebne (jednopredmetne) studijske odsjeke u četvorogodišnjem trajanju. Godine 2004. uslijedila je ozbiljnija reforma UCG i prelazak na bolonjski sistem studiranja, nakon čega su pri Filozofskom fakultetu osnovani novi studijski programi za: pedagogiju; francuski jezik i književnost; njemački jezik i književnost; psihologiju, dok je Odsjek za fizičko vaspitanje 1999. prerastao u studije sa četvorogodišnjim trajanjem i preimenovan je u Odsjek za fizičku kulturu. Budući da je Filozofski fakultet 2008. bio najveća organizaciona jedinica UCG, sa 17 studijskih programa i 3.873 studenta, iz njegove heterogene strukture izdvojen je Fakultet za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću, kao posebna organizaciona jedinica, a 2015. i Filološki fakultet u Nikšiću. Danas Filozofski fakultet organizuje akreditovane akademske osnovne i master studije za: filozofiju, sociologiju, istoriju, geografiju, obrazovanje učitelja na našem i na albanskom jeziku, pedagogiju, psihologiju, predškolsko vaspitanje i obrazovanje, kao i master studije za inkluzivno obrazovanje. Većina ovih studijskih programa akreditovana je i za doktorske studije. Fakultet za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću ima primarnu misiju da obrazuje i osposobljava kadrove za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i univerzitesko obrazovanje. Nakon reformisanja UCG 2004, pri Odsjeku za fizičku kulturu osnovani su studijski programi za: obrazovanje novinara i obrazovanje sportskih trenera. Oni danas predstavljaju ključne konstituente Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, odnosno bazične studijske programe akreditovane za osnovne studije u trogodišnjem trajanju, master studije u dvogodišnjem trajanju i doktorske studije u trogodišnjem trajanju. Filološki fakultet ima primarnu misiju da obrazuje i profiliše kadrove iz oblasti maternjih i stranih jezika i književnosti, neophodnih za osnovnoškolsku, srednjoškolsku i univerzitetsku nastavu, te za obavljanje prevodilačkih, novinarskih, međunarodno-korespondencijskih i drugih poslova. Izdvojen je iz okrilja Filozofskog fakulteta i osnovan je kao samostalna univerzitetska jedinica. Odlukom Vlade 2015. Institut za strane jezike iz Podgorice pripojen je Filološkom fakultetu. Među studijskim programima za strane jezike najstariji je program za engleski jezik i književnost, osnovan 1990, a najmlađi program za njemački jezik i književnost, osnovan 2004. godine. U okviru Filološkog fakulteta realizuju se studijski programi za: crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti; srpski jezik i južnoslovenske književnosti; engleski jezik i književnost; ruski jezik i književnost; njemački jezik i književnost; francuski jezik i književnost; italijanski jezik i književnost. Pored toga, studenti mogu izučavati jedan od tih jezika kao drugi strani jezik, uključujući i španski jezik. Svi studijski programi akreditovani su na nivou osnovnih i master studija. Doktorske studije imaju dva smjera: za nauku o jeziku i za nauku o književnosti. Prirodno-matematički fakultet (PMF) samostalna je visokoškolska institucija u sastavu UCG. Njegova osnovna misija usredsređena je na obrazovanje kadra iz oblasti prirodno-matematičkih nauka, ne samo za potrebe osnovnoškolskog, srednjoškolskog i univerzitetskog obrazovanja već i za potrebe šireg tržišta rada. Svoju genezu PMF izvodi iz Odsjeka za matematiku i fiziku (u dvogodišnjem trajanju) Nastavničkog fakulteta u Nikšiću. Zatim je uslijedila dislokacija tog odsjeka u Titograd i njegovo transformisanje u studije sa četvorogodišnjim trajanjem. Odsjek za matematiku – fiziku prvu generaciju studenata po novom nastavnom planu i programu primio je šk. 1980/81. god. – pri Institutu za matematiku i fiziku u Titogradu. Institut za matematiku i fiziku 1988. prerastao je u Prirodno-matematički fakultet, a Odsjek za matematiku transformisan je u Odsjek za matematiku i računarske nauke. Školske 1991/92. god. u sastavu PMF-a osnovan je i Odsjek za biologiju, a šk. 2004/05. god. uslijedila je reorganizacija koncepcijsko-programske osnove PMF-a. Danas se na PMF-u relizuju studijski programi za: matematiku, matematiku i računarske nauke, računarske nauke, računarstvo i informacione tehnologije, fiziku, biologiju, ekologiju, zaštitu životne sredine, eksperimentalnu biologiju, biotehnologiju. Fakultet likovnih umjetnosti zasebno je organizovana jedinica UCG, osnovana 1988. na Cetinju, sa ciljem da osposobljava kadrove za potrebe osnovnoškolskog, srednjoškolskog i univerzitetskog obrazovanja, ali i da stvara likovne umjetnike različitih profila. Nastao je iz Srednje umjetničke škole – osnovane 1947. na Cetinju, koja je nakon kraćeg pedagoškog rada bila preseljena u Herceg Novi. Ta škola prerasla je u višu, a zatim je izmještena u Nikšić. Na grupu za likovno vaspitanje pri Pedagoškoj akademiji u Nikšiću prvi studenti upisani su šk. 1964/65. godine. Nakon transformacije Pedagoške akademije u Filozofski fakultet, Odsjek za likovno vaspitanje premješten je na Cetinje, gdje je konstituisan pod imenom – Fakultet likovnih umjetnosti, a u njegovom okrilju izvodila se nastava za četiri akademska programa: slikarski, vajarski, grafički i dizajnerski. Muzička akademija je najstarija crnogorska visokoškolska umjetnička institucija. Pored primarne vaspitno-obrazovne misije, u fokusu neposrednog interesovanja ove institucije jesu aktivnosti iz muzičkog stvaralaštva. Na predlog Društva muzičkih pedagoga, Republički SIZ obrazovanja usvojio je elaborat o njenom osnivanju 1979. godine. Od 1980. do 1996. ostvarivala je svoju pedagoško-umjetničku misiju u Podgorici, nakon čega je izmještena na Cetinje. Akreditovana su dva obrazovna smjera. Pedagoško-istorijski smjer objedinjuje studijske programe za: opštu muzičku pedagogiju, kompoziciju i dirigovanje. Pedagoško-instrumentalnom smjeru pripadaju studijski programi za: klavir, flautu, klarinet, violu, trubu, violončelo i kontrabas. Osnovne studije traju šest semestara, specijalističke studije su dvosemestralne, a postdiplomske magistarske studije imaju četvorosemestralno trajanje.