Osnovna škola „Vuk Karadžić”, Bistrica, Bijelo Polje, javna ustanova za obavljanje djelatnosti osnovnog obrazovanja koja nastavlja tradiciju prve svjetovne škole na tom području – osnovane krajem 1898. u Pećarskoj. Otvaranje škole u Pećarskoj zabilježeno je i u Carigradskom glasniku 1898, a kao prvi učitelj navodi se Konstantin Kosta Popović. Nastava se izvodila u privatnoj kući Mijajla Popovića. Nema pouzdanih podataka o tadašnjem broju učenika. Pretpostavlja se da ih je bilo desetak. Škola je prestala sa radom ubrzo nakon otvaranja jer nije bilo učiteljâ. Poslije dvije godine pauze, škola je nakon odobrenja turskih vlasti obnovila rad 1901. godine. Radila je prema nastavnom planu i programu Srbije, a rad škole kontrolisale su pored srbijanskih i turske vlasti. Od 1905. nastava se odvijala u novosagrađenom objektu, koji se nalazio u blizini mjesnog groblja. Objekat je imao dvije prostorije – jedna je služila za izvođenje nastave, a druga kao kapela. Turske vlasti 1910. zabranile su rad škole. Krajem 1911. škola je po odobrenju lolaknih turskih vlasti nastavila sa radom. Početkom balkanskih ratova (1912–1913) rad u školi ponovo je obustavljen. Druga škola na području Bistrice otvorena je 1913. u Savinom Polju. Nastava se izvodila u hanu Husein-bega Hajdarpašića do 1927, kada je sagrađena nova škola u mjestu zvanom Luka (Bistrica). Prvi učitelj bio je Miraš Radović, rodom iz Morače. Prve godine bilo je oko 50 učenika. Ovu školu izdržavalo je Ministarstvo prosvjete Kraljevine Crne Gore (→ Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija). Radila je sve do austrougarske okupacije tih krajeva 1915. godine. Škola u Bistrici nastavila je rad u proljeće 1919. godine. Imala je dva odjeljenja – jedno odjeljenje pohađalo je nastavu u pomenutom hanu Hajdarpašića, a drugo u zgradi → mekteba. Od šk. 1923/24. god. nastava se izvodila u novosagrađenoj školskoj zgradi. Zemljište za izgradnju škole poklonio je Husein-beg Hajdarpašić. Školska zgrada imala je dvije učionice i dva jednosobna stana za učitelje. Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije u aprilu 1941, bistričke škole (škola u Bistrici i škola u Pećarskoj) nisu radile. Nastava u školi u Bistrici obnovljena je nakon oslobođenja tih krajeva od okupatora – u martu 1945. godine. Nastavu je u četiri razreda pohađalo 167 učenika. Kako je školska zgrada tokom rata uništena, nastava se odvijala u zgradi Mjesnog narodnog odbora i Zemljoradničke zadruge. Otvaranjem petog razreda šk. 1950/51. god. bistrička škola dobila je status produžne, da bi šk. 1956/57. god. u potpunosti prerasla u osmogodišnju. U decembru 1961. škola je dobila status matične (sabirne) osmogodišnje škole. Njoj su pripala područna odjeljenja koja su do tada funkcionisala kao samostalne škole u mjestima – Pećarska, Jablanovo, Vrh i Stubo. U novoj školskoj zgradi nastava je počela 27. oktobra 1963, pa se taj dan obilježavao kao Dan škole. Godine 1967. škola je dobila današnji naziv po → Vuku Karadžiću, a za Dan škole određen je novi datum – 20. april. Od šk. 2011/12. god. u svim razredima realizuju se obrazovno-vaspitni programi devetogodišnje osnovne škole. Školske 1969/70. god. škola je imala 1.050 učenika. Od tada se broj učenika konstantno smanjuje. Školske 2023/24. god. nastavu u matičnoj školi pohađalo je 95 učenika. Škola ima područna odjeljenja u mjestima Jablanovo i Stubo.

Osnovna škola Pećarska nastavila je rad početkom 1913. godine. Radila je pod nazivom – Narodna osnovna škola, a za učitelja je postavljen Petar Perko Popović, koga je imenovalo Ministarstvo prosvjete Kraljevine Crne Gore. Školske 1914/15. god. školu je pohađalo oko 60 učenika. Rad u školi prekinut je u decembru 1915. zbog ratnih dejstava na tom području. Nakon tri i po godine prekida u radu, škola u Pećarskoj ponovo je otvorena 1919. godine. Za učitelja je postavljen Ljubomir Popović, koji je ujedno bio i upravitelj. Od februara 1934. nastava se izvodila u novoj školskoj zgradi. Aprilski rat i kapitulacija Kraljevine Jugoslavije 1941. obustavili su nastavu u školi, a nastavni proces nastavljen je u martu 1945. godine. Nastava se odvijala u teškim uslovima jer je škola tokom rata oštećena. Tada je nastavu u četiri razreda pohađalo 147 učenika. Kao samostalna ustanova škola je radila do 1961, a onda je kao područno odjeljenje pripojena matičnoj školi. Škola je zbog nedostatka učenika zatvorena 2015. godine. Osnovna škola Jablanovo počela je da radi krajem 1945. godine. Nastavu je te godine u dva razreda pohađalo 38 učenika. Učitelj je bio Milisav Konatar. Škola je radila u privatnoj kući Milike Rajevića, a potom u kući Dika Adamovića. Školske 1946/47. god. mještani su sagradili privremeni objekat za školu (brvnaru), a novu školsku zgradu izgradili su 1954. godine. Godine 1961. škola je kao područno odjeljenje pripojena matičnoj školi. Školska zgrada izgorjela je 1983, pa je rad škole nastavljen u privatnoj kući. Kompletno renoviranje škole obavljeno je do početka šk. 1986/87. godine. Školske 2023/24. god. nastavu u područnom odjeljenju u Jablanovu pohađao je jedan učenik. Osnovna škola Mojstir počela je sa radom krajem 1945. godine. Nastavu je te godine u tri razreda pohađalo 36 učenika. Učitelj je bio Slavko Perišić. Nastava se odvijala u privatnoj kući Božidara Juriševića, a naredne godine u kući Perka Stanišića. Mještani su tokom 1947. izgradili brvnaru za potrebe škole. Do 1961. radila je kao samostalna škola, a tada je kao područno odjeljenje priključena matičnoj školi. Zbog nedostatka učenika ovo područno odjeljenje prestalo je sa radom početkom šk. 1967/68. godine. Osnovna škola Stubo otvorena je 1950. godine. Školu je prve godine u četiri razreda pohađalo 40 učenika. Prvi učitelj bio je Dragoljub Vujošević, koji je bio i upravitelj škole. Nastava se izvodila u privatnoj kući Redža Kajevića. Sredinom 1953. završena je nova školska zgrada. Škola je samostalno radila do 1961, kada je kao područno odjeljenje priključena matičnoj školi. Školske 2023/24. god. nastavu u ovom područnom odjeljenju pohađao je jedan učenik. Osnovna škola Vrh počela je sa radom šk. 1949/50. god. u privatnoj kući Miloša Veličkovića. Te godine u četiri razreda nastavu je pohađalo 38 učenika. Do 1955. imala je naziv Osnovna škola Srednje Brdo. Novu školsku zgradu mještani su izgradili 1954. godine. Od 1961. funkcionisala je kao područno odjeljenje matične škole. Zbog nedostatka učenika ovo područno odjeljenje prestalo je sa radom 1992. godine.