Osnovna škola „Braća Ribar”, Zaton, Bijelo Polje

Osnovna škola „Braća Ribar”, Zaton, Bijelo Polje, javna ustanova za obavljanje djelatnosti osnovnog obrazovanja koja nastavlja tradiciju prve svjetovne škole na tom području – osnovane 1913. godine. Škola je bila četvororazredna, a radila je u privatnoj kući Uzeira Ćeranića. Nema podataka o broju učenika u tom periodu. Za prvog učitelja postavljen je Dragiša Dobrašinović (sa nedovršenom učiteljskom školom), koji je bio i upravitelj škole. Nastava je realizovana prema nastavnom planu i programu Kraljevine Crne Gore (→ Osnovnoškolsko obrazovanje). Vjeroučitelj islama bio je Mustafa Dizdarević. Zbog ratnih dejstava (Prvi svjetski rat) 1915. rad u školi je obustavljen, a nastavljen je 1919. godine. Bila su dva mješovita odjeljenja, a nastavu su izvodili učitelji Mitar Radojičić i Dragiša Dobrašinović. Školske 1920/21. god. nastavu je pohađalo 59 učenika u sva četiri odjeljenja, a naredne školske godine 107 učenika. U novoizgrađenoj školskoj zgradi nastava se odvijala od početka šk. 1926/27. godine. Nastava u školi izvođena je sve do Aprilskog rata 1941, da bi rad bio nastavljen u januaru 1945, nakon konačnog oslobođenja bjelopoljskog kraja. Školu je te godine pohađalo 135 učenika, koji su bili raspoređeni u dva odjeljenja. Tokom rata školska zgrada je zapaljena, pa je nastava ponovo izvođena u privatnim kućama. Potom se nastava odvijala u zgradi zadružnog doma, koja je stradala u požaru 1970. godine. Školske 1956/57. god. prvi put se otvaraju peti i šesti razred, čime škola dobija status osmogodišnje. Novom reorganizacijom u osnovnom obrazovanju šk. 1962/63. god. škola dobija status sabirne (matične) škole, kojoj su kao područna odjeljenja priključene četvororazredne škole: Brzava, Prijelozi, Laholo i Dubovo. Odlukom Narodnog odbora Opštine Bijelo Polje 1967. škola dobija sadašnji naziv – po braći Ivi Loli Ribaru i Jurici Ribaru, sinovima Ivana Ribara. Te godine škola je imala 648 učenika unutar 22 odjeljenja. Nova školska zgrada sagrađena je 1972. u mjestu Voljavac. U školi se od šk. 2011/12. god. u svim razredima realizuje obrazovno-vaspitni program devetogodišnje osnovne škole. Školske 2023/24. god. matičnu školu u Zatonu pohađala su 152 učenika. Škola ima 45 zaposlenih.

Osnovna škola Brzava počela je sa radom šk. 1891/92. godine. U prvoj godini rada nastavu je pohađalo 50 učenika (starosti od sedam do dvadeset godina) u dva razreda. Godinu kasnije (šk. 1892/93. god.) bila su dva razreda sa 65 učenika. Naredne školske godine škola je imala tri razreda sa 57 đaka, od kojih su četiri bile učenice. Prvi učitelj bio je iz Brzave – Jovan Samčov Femić, koji je završio Bogoslovsko-učiteljsku školu u Prizrenu. Rad škole pomagalo je Ministarstvo prosvjete Crne Gore (→ Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija). Udžbenici su se nabavljali na Cetinju, u Kolašinu i Bijelom Polju. Školsku zgradu sagradili su mještani 1898. godine. Iako je škola radila u tajnosti, Turci su često ometali rad škole. Do balkanskih ratova škola je četiri puta paljena, pa je nastava često izvođena u privatnim kućama. U izvještajima o radu ove škole iz 1893. i 1894. pominju se škole u Brzavi, Femića Kršu i Prijelozima, tako da se stiče utisak da je riječ o više škola koje su radile u tom periodu. Međutim, riječ je o jednoj školi – brzavskoj, a iz bezbjednosnih razloga povremeno se mijenjalo mjesto njenog rada (Brzava, Femića Krš ili Prijelozi). Škola nije radila tokom austrougarske okupcije Crne Gore (1915–1918). Nastavila je rad poslije Prvog svjetskog rata – 1919, u privatnoj kući Milana Femića. Učitelj je bio Spasoje Butrić (završio je Bogoslovsku školu u Prizrenu), a u školi je radio do 1924. godine. Škola je radila do Aprilskog rata 1941, a onda je rad nastavljen u januaru 1945, u privatnoj kući Ilije Mirkova Femića. Status samostalne ustanove škola je izgubila šk. 1962/63. god., kada je kao područno odjeljenje priključena matičnoj osmorazrednoj školi u Zatonu. Školske 2023/24. god. područno odjeljenje u Brzavi pohađalo je 19 učenika. Osnovna škola Prijelozi otvorena je prvi put u januaru 1945. godine. Za prvog učitelja postavljen je Milan Bubanja. Školske 1949/50. god. upisano je ukupno 108 učenika u dva odjeljenja. Do tada su djeca sa tog područja pohađala nastavu u školi u Brzavi. Do šk. 1962/63. god. radila je kao samostalna ustanova, kada je kao područno odjeljenje priključena matičnoj osmorazrednoj školi u Zatonu. Školske 2023/24. god. područno odjeljenje u Prijelozima pohađalo je deset učenika. Osnovna škola Laholo počela je sa radom u januaru 1945, nakon oslobođenja tih krajeva od okupatora. Do tada su učenici sa tog područja pohađali nastavu u školi u Zatonu. Prvi učitelj bio je Ćazim Numanović, koji je obavljao i dužnost upravitelja. Školske 1945/46. god. upisano je 159 učenika, a naredne godine 213, u dva kombinovana odjeljenja. Školske 1962/63. god. škola je kao područno odjeljenje pripojena matičnoj osmorazrednoj školi u Zatonu. Do tada je funkcionisala kao samostalna ustanova. Školske 2023/24. god. područno odjeljenje u Laholu pohađala su 24 učenika. Osnovna škola Dubovo počela je sa radom šk. 1923/24. god. kao četvororazredna škola. Do tada su učenici sa tog područja pohađali nastavu u školi u Zatonu. Prvi učitelj i ujedno upravitelj škole bio je Danilo Pavlović iz Ivanja, koji je završio Učiteljsku školu u Beranama (→ Učiteljske škole). Tokom ratnog perioda (1941–1945) škola nije radila. Nastavni proces u školi nastavljen je u januaru 1945. godine. Škola je samostalno radila do šk. 1962/63. god., kada je kao područno odjeljenje pripojena sabirnoj osmorazrednoj školi u Zatonu. Školske 2023/24. god. područno odjeljenje u Dubovu pohađala su dva učenika.

Literatura i izvori: R. Petković-Popović, V. Šalipurović, Srpske škole i prosveta u zapadnim krajevima Stare Srbije u XIX veku, Priboj, 1970; M. Korać, „Razvoj osnovnog obrazovanja u opštini Bijelo Polje”, Vaspitanje i obrazovanje, br. 5, Titograd, 1976; M. Korać, „Škole u Bijelom Polju i njegovoj okolini od sredine XIX do početka XX vijeka”, Vaspitanje i obrazovanje, br. 6, Titograd, 1977; Bijelo Polje, monografija, Bijelo Polje, 1987; M. Bulatović, Spomenica Zatonske škole 1890–1990, Bijelo Polje, 1999; R. Damjanović, Leksikon institucija crnogorske prosvjete, Podgorica, 2019; OŠ „Braća Ribar”, Zaton, Bijelo Polje, dokumentacija; MPNI, dokumentacija.

V. Konjević