Osnovna škola „Boro Vukmirović”, Rijeka Crnojevića, Cetinje, javna ustanova za obavljanje djelatnosti osnovnog obrazovanja čiji počeci rada sežu u 1842. godinu. Jedna je od najstarijih obrazovnih institucija u Crnoj Gori. S obzirom na to da je Rijeka Crnojevića bila glavno trgovačko i ekonomsko čvorište podlovćenske Crne Gore, potreba za obrazovnim institucijama u tom mjestu postojala je i ranije. Od 1832. do 1864. na Rijeci su nastavu izvodili privatni učitelji. Ta škola nije bila redovna, niti se nastava u njoj obavljala prema planu i programu. Nastava se pretežno izvodila „ispod tremova od kuća… ili su (djeca) pored varoši ispod hladova učili”. Prvi privatni učitelji bili su kaluđeri – Vasilije Jovićević, Atanasije Nikolin Ražnatović, Niko Dumov Jovićević i dr. Kao naknadu za rad učitelji su od mještana dobijali mjesečno najviše jedan fiorin. Od 1864. škola je radila u crkvenoj kući na Riječkom Gradu (Obodu). Tek tada je postala redovna škola. Plaćanje učitelja preuzela je država. Godine 1869. vršena je popravka kuće u kojoj je bila škola. Škola je radila do 1885, sa prekidom tokom oslobodilačkog rata 1875–1878. godine. Školske 1890/91. god. imala je četiri razreda, a učitelji su bili Milo Jovićević i Mitar Ćurić. Školske 1896/97. god. nastavu je pohađalo 88 učenika, a među njima je bilo šest učenica. Školske 1903/04. god. radila je i Đurđina Popović, koja je prethodne godine, kada je otvorena ženska škola, postavljena za učiteljicu. Ženska škola bila je smještena u magazinu kod državnih mlinova na Bostanu. Zbog nedostatka školskog objekta, 1904. smještena je u jedno od odjeljenja muške škole. Muška škola imala je te školske godine 57 učenika u četiri razreda. Žensku školu pohađalo je 30 učenica u tri razreda (prvom, drugom i trećem). U zgradi na Riječkom Gradu ostala je sve do početka Drugog svjetskog rata. Nakon rata kratko vrijeme bila je smještena u prostorijama nekadašnjeg dvorca kralja Nikole – Ljeskovca, do konačnog useljenja u postojeći objekat. Sredinom XX vijeka nastavu je pohađalo preko 400 učenika. Broj učenika smanjen je otvaranjem škola u Ljubotinju i na Rvašima 1957. godine. Školske 1962/63. god. dobila je status matične škole, u čiji sastav su ušle samostalne četvorogodišnje škole iz Riječke nahije: Štitari, Rvaši, Gornji Ceklin, Ljubotinj, Dobrska Župa, Građani, Prekornica, Donja Sela, Meterizi, Drušići, Prevlaka, Bobija, Dodoši, Dubova, Žabljak i Vranjina. Naziv je dobila po narodnom heroju Boru Vukmiroviću, koji je bio rodom iz tog kraja. Od šk. 2010/11. god. u školi se realizuju programi u devetogodišnjem trajanju. Školske 2023/24. god. matična škola imala je 13 učenika i 17 zaposlenih. Nema aktivnih područnih odjeljenja.

Osnovna škola Štitari – nema podataka kada je počela sa radom. Radila je kao područno odjeljenje matične škole. Zbog nedostatka učenika područno odjeljenje prestalo je sa radom 1977. godine. Osnovna škola Ceklin počela je sa radom 1838. godine. U početku je imala 15 đaka, starosti od 15 do 20 godina. Učitelj je bio pop Todor iz Podgorice. Školske zgrade nije bilo – nastava se odvijala „na otvorenom polju, najviše pored crkve, a kad je bilo kišovito vrijeme u pritvor od crkve (trijem)”. Učitelja su hranili mještani, a plata mu je bila po tri cvancika mjesečno od svakog đaka. Škola je radila sa prekidima do 1848. godine. Učenici su učili samo čitanje i pisanje, „a o računu nije bilo spomena”. Naredne (1849) godine prestala je sa radom jer su sva djeca pošla kod učitelja → Đorđa Srdića, rodom iz Dalmacije, koji je te godine otvorio školu u Ćeliji dobrskoj (→ Osnovna škola Dobrsko Selo, Cetinje). Nastava se potom izvodila u privatnoj kući, a djeca su učila čitanje, pisanje i računanje. Srdić je bio učitelj do 1853, kada se sa porodicom odselio u Rusiju. Nakon tog perioda škola nije radila sve do 1863, kada je mitropolit Roganović u Ceklin poslao novog učitelja – Mića Ulićevića iz Vranjine, koji je završio osnovnu školu na Cetinju. Mještani su 1870. sagradili školsku zgradu. Škola je u to vrijeme bila državna. Odlukom prosvjetne uprave, od 1873. radila je kao četvororazredna, sa dva učitelja. Bila je glavna škola za Riječku nahiju. Te godine (1873) bilo je upisano 70 đaka u sva četiri razreda. Zbog rata nije radila od 1875. do 1878. godine. Nastavila je 1878. kao trorazredna. Školske 1894/95. god. radila je kao državna, a po zahtjevu ceklinske opštine naredne školske godine nastavila je rad kao privatna četvororazredna škola – sa 37 učenika. Školske 1898/99. god. radila je kao državna. U prvom, drugom i četvrtom razredu bilo je 48 dječaka i osam djevojčica. Školske 1903/04. god. škola je bila dvorazredna i imala je 44 učenika. Nema podataka o daljem radu ove škole. Osnovna škola Gornji Ceklin počela je sa radom šk. 1900/01. god., kada je nastavu pohađalo 39 učenika u tri razreda. Učitelj je bio Luka D. Pejović. Od 1889. naizmjenično je radila sa donjoceklinskom školom, u intervalu od po tri godine – do 1898, kada je postala stalna škola. Nema podataka o daljem radu ove škole. Osnovna škola Donji Ceklin počela je sa radom 1870. kao privatna škola. Učitelj je bio M. Vujačić. Nastava se izvodila u kući (zimskom dvorcu), koju je za svoje potrebe sazidao → Petar I Petrović Njegoš. Nije radila od 1876. do 1882. godine. Ponovo je bila zatvorena od 1883. do 1886. godine. Uz pomoć mještana i opštine Ceklin nastavila je sa radom 1886. i radila je do 1889. godine. Učitelj je bio Mihailo Strugar. Od 1889. naizmjenično je radila sa gornjoceklinskom školom, u intervalu od po tri godine. U objema školama učitelj je bio Luka Pejović. Od 1898, rješenjem Ministarstva prosvjete i crkvenih djela (→ Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija), obje škole (u Gornjem i Donjem Ceklinu) postale su stalne. U periodu 1900–1904. god. sagrađena je nova školska zgrada zahvaljujući dobrotvornom prilogu Ilije M. Strugara. Nema podataka o daljem radu škole. Osnovna škola Rvaši – nema podataka kada je počela sa radom. Početkom pedesetih godina XX vijeka prerasla je u osmogodišnju. Kao matična škola radila je do 1971, kada je zbog smanjenog broja učenika ponovo postala četvorogodišnja i područno odjeljenje. Prestala je sa radom šk. 2006/07. godine. Osnovna škola Ljubotinj počela je sa radom 1870. godine. Imala je jedno odjeljenje. Nema podataka o broju učenika i učitelju. Nastava se odvijala u novosagrađenoj školskoj zgradi. Nije radila u periodu 1876–1880. godine. Nastavila je rad do 1885. u renoviranoj školskoj zgradi. Funkcionisala je kao četvororazredna do 1885, kada je postala trorazredna škola sa jednim učiteljem. U tom periodu radila je kao državna škola. Rad škole pomagali su mještani plaćajući poseban prirez. Školske 1887/88. god. učitelj je bio Miraš Vukić, dok je sveštenik Nikola Dapčević dobrovoljno obučavao učenike četvrtog razreda. Školske 1896/97. god. upisana su 84 učenika, među kojima je bila samo jedna učenica. Nema podataka o daljem radu ove škole. Osnovna škola Dobrska Župa – nema podataka kada je počela sa radom. Radila je kao samostalna četvorogodišnja škola do šk. 1962/63. god., kada je dobila status područnog odjeljenja OŠ „Boro Vukmirović” u Rijeci Crnojevića. Osnovna škola Građani počela je sa radom 1898, po odobrenju prosvjetne uprave na Cetinju, sa 48 upisanih učenika. Učitelj je bio Lazar Dimić. Naredne školske godine nastavu je pohađalo 39 učenika. Radila je i šk. 1903/04. godine. Nema podataka o daljem radu ove škole. Osnovna škola Prekornica – nema podataka kada je počela sa radom. Radila je kao četvorogodišnja škola. Nakon Drugog svjetskog rata nosila je ime Jovana Vučkovića, narodnog heroja. Prestala je sa radom sedamdesetih godina XX vijeka jer nije bilo učenika. Osnovna škola Meterizi počela je sa radom šk. 1895/96. god. kao dvogodišnja privatna škola. Prve godine pohađala su je 52 učenika. Učitelj je bio pop Ilija Jovićević. Nastava je izvođena u kući Savića Vujanovića. Radila je kao samostalna ustanova do šk. 1962/63. god., kada je postala područno odjeljenje matične škole. Osnovna škola Drušići počela je sa radom 1870. godine. Radila je do 1875, kada je zbog ratnih dešavanja prestala sa radom. Nastavlja rad 1882. kao privatna škola. Radila je sa prekidima do 1889, kada je postala državna i zamijenila zvaničnu državnu školu u Ceklinu. Nakon Drugog svjetskog rata radila je kao samostalna četvorogodišnja škola. Od šk. 1962/63. god. postala je područno odjeljenje, koje je prestalo je sa radom 2015. godine. Osnovna škola Karuč počela je sa radom 1891. godine. Bila je dvorazredna škola sa 20 učenika. Učitelj je bio Luka Pejović. Radila je do kraja šk. 1891/92. godine. Nakon trogodišnje pauze nastavlja sa radom 1895. godine. Školske 1896/97. god. imala je 44 učenika, od kojih je jedna bila učenica. Radila je i šk. 1897/98. godine. Nema podataka o daljem radu ove škole. Osnovna škola Dodoši počela je sa radom krajem XIX vijeka kao četvororazredna. Prestala je sa radom 1977. godine. Osnovna škola Žabljak Crnojevića – nema podataka kada je počela sa radom. Radila je kao područno odjeljenje matične škole. Prestala je sa radom 1976. godine.