Andrija Lainović

Lainović, Andrija (Grahovo, Nikšić, 1903 – Skoplje, 1986), univerzitetski profesor, istoričar. Osnovnu i srednju školu završio je u Podgorici, Filozofski fakultet u Beogradu (1927), a doktorirao je na Sorboni (1956). Počeo je sa radom u podgoričkoj gimnaziji (→ Gimnazija „Slobodan Škerović”, Podgorica) (1927–1935). Radio je i u Livnu (1935) i u nikšićkoj gimnaziji (→ Gimnazija „Stojan Cerović”, Nikšić) (1935–1940). Bio je direktor Niže gimnazije u Bijelom Polju (→ Gimnazija „Miloje Dobrašinović”, Bijelo Polje) (1940–1943), direktor beranske gimnazije (→ Gimnazija „Panto Mališić”, Berane) (1943) i prosvjetni referent u Banatu (1944–1948). Bio je inspektor u Ministarstvu prosvjete NR Crne Gore (→ Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija) (1948), profesor na Višoj pedagoškoj školi (1948–1956), a uporedo je predavao u Srednjoj partijskoj školi na Cetinju (1948–1956). Izabran je za prvog direktora Zavoda za unapređivanje školstva NR Crne Gore (→ Zavod za školstvo) (1957–1958), a zatim je bio direktor Instituta za istoriju NR Crne Gore (1958). Na Filozofskom fakultetu u Skoplju izabran je za vanrednog (1958) i redovnog profesora (1966). Bio je šef Katedre za istoriju na Filozofskom fakultetu u Skoplju (1970–1972). Od 1963. po pozivu je izvodio nastavu na Filozofskom fakultetu u Prištini. Objavio je nekoliko knjiga i oko 300 bibliografskih jedinica. Dobitnik je više priznanja i brojnih plaketa, a među njima su Orden rada III stepena i Orden rada sa crvenom zastavom.

Literatura: М. Манојловски, „Професор др Андрија Лаиновиќ: (по повод 80 години од раѓањето)”, Историја: списание на Сојузот на друштвата на историчарите на СР Македонија, Скопје, 1983; J. R. Bojović, „Prof. dr Andrija Lainović 8. XI 1903 – 24. V 1986”, Istorijski zapisi, br. 4, Titograd, 1986; M. Dašić, „Istoričar evropske kulture: o prof. dr Andriji Lainoviću (1903–1986): povodom zbornika „Studije i ogledi iz istorije i diplomatije” (Beograd, 2007)”, Istorijski zapisi, br. 1–2, Podgorica, 2009; Spomenica Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore: 1948–2018., Podgorica, 2021.

M. Premović