Rafailović, Petar, slikar iz Risna, Boka Kotorska (druga polovina XVIII v.). Sin Stoje i → Rafaila Daskalovića-Dimitrijevića, brat → Vasilija Rafailovića. Slikarsko znanje sticao je uz oca. Slikao je ikone za seosku klijentelu Boke i Grblja. Ikonu Sv. Nikole, po porudžbini Pavla Živanova Radičevića za → Crkvu Sv. Đorđa u Podgorici, završio je 3. VI 1761. To je najraniji njegov poznati rad. Deceniju kasnije naslikao je ikonostas za Crkvu Sv. Lazara u selu Mrkovi (Luštica, Herceg Novi), djelimično sačuvan. Naredne 1772. radi na izradi ikonostasa za Crkvu Sv. Jovana Bogoslova u Morinju u Boki. Godine 1784. slikar napušta Boku i naseljava se na ostrvu Krf. Njegovi slikarski radovi po načinu rada vrlo su slični očevim radovima i radovima njegovog brata Vasilija, pa ih je zbog toga teško atribuirati ako nijesu potpisani. Pojedini istraživači, sa više ili manje pouzdanosti, Petru pripisuju: Carske dveri u Kotoru (1777), dvije ikone Bogorodice s Hristom (1777–1778) u privatnom vlasništvu, prijestone ikone u Crkvi Sv. Jovana u selu Krtole kod Tivta (1776), ikonostas u Crkvi Sv. Đorđa u Ukropcima u Grblju, ikonostas Crkve Rize Bogorodice u Krimovici kod Budve, više ikona koje se nalaze u Galeriji umjetnina u Splitu, dvije ikone u Narodnom muzeju u Beogradu – Sv. Nikola sa žitijem i Deizis, dvije ikone – Bogorodica na prijestolu i Deizis sa svetima u Dubrovniku – Zbirka Koste Strajnića. Od ikonostasa koje je Petar radio, sačuvani su oni u Crkvi Sv. Stefana u Vranovićima u Grblju iz 1770, Crkvi Sv. Lazara u Mrkovima iz 1771. i u Crkvi Sv. Jovana Bogoslova u Morinju. Petrove ikone su: Sv. Nikola (1761), sa natpisom; Sv. Nikola, Sava Srpski i Mina (1781), sa potpisom i godinom izrade, Narodni muzej u Beogradu; Carske dveri (1775) i Deizis u crkvi Manastira Banja u Risnu; Bogorodica Odigitrija sa arhanđelima (1782), sa potpisom, Muzej za obrt u Zagrebu; Jevanđelist Matej, zapis i potpis, privatno vlasništvo; Sv. Nikola sa žitijem, natpis, potpis i ktitori, Galerija umjetnina u Splitu; Bogorodica Živonosni istočnik (1775) u Crkvi Sv. Arhanđela u Risnu; višedjelna ikona u Crkvi Pokrova Bogorodice u manastiru u Gornjim Brčelima u Crmnici; Deizis, Štrosmajerova galerija u Zagrebu; Bogorodica sa dva svetitelja u Crkvi Sv. Lazara u Mrkovima i Bogorodica Živonosni istočnik (privatno vlasništvo).