Kotor, Crkva Sv. Mihaila, arhitektura, slikarstvo, anonim (VI, IX, XII, XIII, XV v.). Crkva ima pravougaonu jednobrodnu osnovu sa polukružnom apsidom na istočnoj strani. Najvjerovatnije je nekada imala krstaste svodove nošene rebrima, koji su se oslanjali na, danas sačuvane, pilastre i ugaone kolonete. U gornjem dijelu fasade nalazi se preromanički natpis na arhitravu oltarske pregrade i mermerni reljef sa predstavom jagnjeta božjeg sa krstom, kao i mermerni reljef sa prikazom lavice sa mladunčetom. Njoj su prethodile dvije starije etape izgradnje. Mlađem sloju pripadaju temelji jednobrodne građevine sa apsidom, na koju bi se mogao odnositi pomen Petra opata Sancti Michaelis Catharensis u dokumentu o posvećenju Crkve Sv. Tripuna iz 1166. Otkriveno je da su u zidanje temeljnih zidova ove crkve bili uključeni i pilastri neke još starije sakralne građevine. Pretpostavlja se da je najstarija crkva bila trobrodna bazilika. Tokom neke obnove, ova crkva je dobila pod od crvenkastog maltera i živopis. Ostaci fresaka sa predstavama donjih djelova svetiteljskih figura sačuvani su u apsidi. Vrijeme podizanja najstarije crkvene građevine na prostoru ispod današnjeg Sv. Mihaila može se utvrditi na osnovu nivoa njenog prvobitnog i mlađeg poda. Visini mlađeg poda građevine iz prve etape odgovarao bi pod prvobitnog martirija Sv. Tripuna, koji je podignut početkom IX v. Starijem i prvobitnom podu bi odgovarao pod ranohrišćanske bazilike ispod današnje → Crkve Sv. Marije Koleđate, koja se datuje u VI v. Fragmenti fresaka iz sredine XV v. nalaze se u oltarskoj apsidi, na trijumfalnom luku, dok je na južnom zidu naosa fragmentarno sačuvana predstava Sv. Đorđa, starog patrona Kotora, obučenog u viteški oklop i prikazanog kako na konju ubija aždaju. U konhi apside je Deizis sa figurom Hrista, koji dimenzijama dominira. Okružuju ga stojeće figure Bogorodice i Jovana Krstitelja. U vrhu trijumfalnog luka je Vaznesenje Hristovo. U odsječcima luka su Blagovijesti. Ispod prikaza arhanđela Gavrila naslikan je Sv. Nikola, obučen u biskupsku odoru. U nižoj zoni je figura sveca sa frigijskom kapom, koji je identifikovan kao prorok Danilo. Na južnom dijelu istočnog zida, ispod predstave Bogorodice, naslikan je Sv. Tripun u vlasteoskoj odori, sa modelom grada Kotora u rukama. Zid apside ima dekoraciju u vidu zavjesa i geometrijskih i floralnih motiva. Na freskama u Crkvi Sv. Mihaila nalaze se uporedno i grčki i latinski natpisi. Ikonografski program je blizak programu u Sv. Baziliju u Stolivu. Slovenski kancelar Stefana Kalođurđevića, ktitor → Crkve Sv. Bazilija, namijenio je sebi 1426. grobno mjesto uz južni ulaz Crkve Sv. Mihaila. Freske u Sv. Mihailu pokazuju simbiozu vizantijskih stilskih i ikonografska rješenja sa uplivima kasnogotičkih i ranorenesansnih elemenata.