Popović, Simo (Tovarnik, Srem, 1846 – Ulcinj, 1921), političar, diplomata. Osnovnu školu učio je u Tovarniku, srednju u Vinkovcima, Sremskim Karlovcima i Požunu, a fakultet u Požunu i Beogradu. U Crnu Goru je došao 1870. godine. Postao je urednik zvaničnog lista Crnogorac (1871), a zatim urednik zvaničnog Glasa Crnogorca (1873–1876). Za vrijeme crnogorsko-osmanskog rata 1876–1878. postaje sekretar knjaza → Nikole I Petrovića Njegoša. Poslije rata, član je komisije za razgraničenje sa Osmanskim carstvom. Godine 1896. postaje ministar prosvjete i crkvenih poslova Crne Gore. Na tom položaju ostaće do 1903. godine. Kao izaslanik knjaza Nikole, posjetio je srpskog kralja → Aleksandra Obrenovića (1893), kada mu je čestitao kraljevsku vlast i dobijanje Ordena velikog krsta Danilovog. Imao je razgovore u vezi sa izgradnjom željezničke pruge između Srbije i Crne Gore. U egzil je otišao sa kraljem Nikolom, gdje je postavljen za predsjednika crnogorskog Crvenog krsta (→ Crveni krst Crne Gore). Napisao je Memoare, koji su objavljeni 1995, i memoarske bilješke o svojim emigrantskim danima (S kraljem Nikolom iz dana u dan 1916–1919, 2002).

Literatura: S. Popović, Memoari, Cetinje, Podgorica, 1995; S. Popović, S kraljem Nikolom iz dana u dan 1916–1919, Beograd, 2002; Istorijski leksikon Crne Gore, knj. 5, Podgorica, 2006.

I. Tepavčević