Crna Gora i Kanada. Kraljevina Crna Gora imala je počasne konzule u Kanadi: Evgenija Koriva u Kvebeku, Andriju Daglasa Gerda u Montrealu, pukovnika Noela G. L. Maršala za oblast provincije Ontario u Torontu i Freda Pirsona u Halifaksu. Tokom Prvog svjetskog rata (→ Crna Gora u Prvom svjetskom ratu) humanitarnu misiju Kanade u Crnoj Gori predvodio je pukovnik, a kasnije general → Frederik Burnam. Crnogorski dobrovoljci u Prvom svjetskom ratu iz Kanade sastajali su se u mjestu Trua-Rivjer u provinciji Kvebek, odakle su se preko Halifaksa prekookeanskim brodovima upućivali ka Crnoj Gori. Nakon obnove crnogorske državne nezavisnosti, Kanada je juna 2006. priznala Crnu Goru, dok su diplomatski odnosi dviju zemalja uspostavljeni septembra 2006. godine. Kanada akredituje svog ambasadora u Beogradu za Crnu Goru. Ambasadori su bili: Robert Mekdugal (2007–2008), Džon Morison (2008–2011), Roman Vaščuk (2011–2015), Filip Pinington (2015–2017), Keti Čaba (2017–2020) i Žil Norman (od 2021). Crna Gora za Kanadu akredituje svog ambasadora u Vašingtonu. To su bili: → Miodrag Vlahović (2007–2010), → Srđan Darmanović (2011–2017) i → Nebojša Kaluđerović (2017–2021). Prva posjeta nekog crnogorskog zvaničnika Kanadi bila je aprila 2014, kada je ministar vanjskih poslova → Igor Lukšić boravio u zvaničnoj posjeti. Do prve posjete kanadskog državnog funkcionera Crnoj Gori došlo je septembra 2013, kada je predsjednik Senata Kanade Noel Kinsela boravio u Crnoj Gori. Crna Gora ima počasne konzule (→ Počasni konzuli Crne Gore) u Vankuveru i Torontu. Postoje četiri udruženja Crnogoraca u Kanadi: „Crnogorsko kulturno društvo”, „Vladika Danilo” u Torontu, „Crnogorsko društvo Britanske Kolumbije” u Vankuveru i „Crnogorsko-kanadska asocijacija”, takođe u Vankuveru. Jedna od najvećih stranih investicija i najveća kanadska investicija do sada u Crnoj Gori je Porto Montenegro, realizovana na inicijativu preduzetnika Pitera Manka iz Kanade, početne vrijednosti od 450 miliona eura.

Izvor: MVP, dokumentacija.

M. Mirković