Crna Gora i Japan. Do prvih diplomatskih kontakata između Crne Gore i Japana dolazi u XIX vijeku. Knjaz → Nikola I Petrović Njegoš imao je zvaničan susret sa japanskim imperatorom Meiđijem, 1883. u Sankt Peterburgu, na ceremoniji krunisanja ruskog cara → Aleksandra III Romanova. Tom prilikom crnogorski vladar je japanskom suverenu uručio Orden Danilovog krsta, a šest mjeseci kasnije knjazu Nikoli je uzvraćeno Ordenom hrizanteme. Do prve zvanične posjete jednog japanskog diplomate Crnoj Gori došlo je januara 1890. godine. Tada je na → Cetinje došao vojni ataše japanske ambasade u Berlinu, major Fukušima. On je u Crnoj Gori boravio sedam dana, a tokom boravka primio ga je i knjaz Nikola. Knjaz je majora Fukušimu odlikovao Ordenom Danilovog krsta III stepena. Nekoliko mjeseci kasnije, marta 1890, Crnu Goru je posjetio i japanski diplomata Talahasi, koji je radio u japanskoj ambasadi u Beču. Njegov boravak je bio privatnog karaktera. Za odnose Crne Gore i Japana vezana je mistifikacija o navodnoj crnogorskoj objavi rata Japanu, u vrijeme njegovog sukoba sa Rusijom (1905). Crna Gora nikada nije objavila rat Japanu, ali je istina da je u ratu, u redovima ruske vojske, bilo desetak crnogorskih državljana.

G. Čelebić

Crna Gora i Japan od 2006. Japan je priznao nezavisnost Crne Gore 16. juna 2006, a diplomatski odnosi su uspostavljeni 24. jula iste godine. Specijalni predstavnik (od 2006), a zatim i prvi ambasador Crne Gore u Japanu (2016–2018), na nerezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Podgorici, bio je → Jovan Mirković. Nerezidentni ambasador Crne Gore u Japanu (sa sjedištem u Beču) od 2018. je → Veselin Šuković. Ambasadori Japana u Crnoj Gori, na nerezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Beogradu, bili su: Tadaši Nagai (2006–2008), Tošio Cunozaki (2009– 2013), Masafumi Kuroki (2013–2015), Đuići Takahara (2015–2017), Đunići Marujama (2018–2020) i Takahiko Katsumata (od 2021). Vlada Japana imenovala je 2017. Juna Saitoa za specijalnog ambasadora, sa sjedištem u Tokiju, za zemlje Zapadnog Balkana. Od 2012. do 2018. radio je Počasni konzulat Crne Gore u Japanu, na čelu sa počasnim konzulom Kenđijem Otsubom (→ Počasni konzuli Crne Gore). Predsjednik → Vlade Crne Gore → Milo Đukanović posjetio je Japan 2007. i susreo se sa ministrom vanjskih poslova Tarom Asom i ministrom odbrane Fumiom Kjumom. Kao → predsjednik Crne Gore, Đukanović je ponovo posjetio Japan 2019. kako bi prisustvovao ceremoniji ustoličenja cara Naruhita i imao susret sa premijerom Japana Šinzom Abeom. Predsjednik Vlade Crne Gore → Zdravko Krivokapić boravio je u službenoj posjeti Japanu 2021, prilikom otvaranja Ljetnjih olimpijskih igara u Tokiju, kada se susreo sa carem Naruhitom i premijerom Jošihide Sugom. Japan pomaže ekonomske i socijalne reforme Crne Gore, koje su u funkciji njenog pristupanja EU. Od sticanja nezavisnosti Crne Gore, Japan je uputio razvojnu pomoć vrijednu 42 miliona eura, koja je usmjerena prevashodno na sektor obrazovanja i zdravstva. Crna Gora i Japan ostvaruju saradnju i posredstvom japanske Agencije za međunarodnu saradnju, kroz realizaciju tehničkih obuka i seminara u Japanu. U Podgorici je 2017. otvoren i japanski Informativno-kulturni centar „Japanski ugao” (→ Kulturno-informativni centri u Crnoj Gori), u okviru kojeg funkcioniše i Kancelarija za vezu (kao ogranak Ambasade Japana u Beogradu).

J. Mirković

Literatura i izvor: V. Vukotić, „Crnogorska štampa u XIX vijeku o Dalekom istoku”, Matica, 74, 2018; Đ. Batrićević, Crnogorci u rusko-japanskom ratu, Cetinje, 1994; MVP, dokumentacija.