Golicin, Dimitrije Mihajlovič (Голицын, Дмитрий Михайлович; Turku, 1721 – Beč, 1793), ruski diplomata, ambasador u Beču. Učestvovao je u pripremanju misije vladinog izaslanika Georgija Merka, koji je imao zadatak da u Crnoj Gori ispita pojavu samozvanog cara → Šćepana Malog, koji se izdavao za svrgnutog ruskog imperatora Petra III. Već 1767. Šćepan Mali uputio je dva pisma: jedno Mlečanima, a drugo Golicinu u Beču, u kojem mu, između ostalog, najavljuje početak novog doba, dajući sebi mesijansku ulogu. Golicin je marta 1768. izvijestio ruski dvor o događajima u Crnoj Gori, kada iznosi negativan stav o Šćepanu Malom. U odgovoru na njegov izvještaj, carica → Katarina II Romanova (Katarina Velika) je poslala instrukciju Golicinu, u kojoj naređuje šta je sve potrebno preduzeti da bi se spriječio dalji rad Šćepana Malog. U tu svrhu traži od Golicina da što prije pošalje u Crnu Goru Georgija Merka. U pismu iz avgusta 1768, upućenom patrijarhu Vasiliju Brkiću i mitropolitu → Savi Petroviću Njegošu, Golicin je tražio da se Šćepan Mali ili protjera iz Crne Gore kao samozvanac ili da se preda višem sudu (možda u Rusiji).
Literatura: Istorija Crne Gore, knj. 3, Titograd, 1975; R. M. Raspopović, Diplomatija Crne Gore 1711–1918, Podgorica – Beograd, 1996.
N. Perošević