Carigradska konferencija 1876–1877. Konferencija u Carigradu sazvana je na zahtjev velikih sila – Velike Britanije, Njemačke, Rusije, Francuske, Austrougarske i Italije, tokom crnogorsko-osmanskog rata, nakon što je početkom novembra 1876. na zahtjev Rusije zaključeno primirje između Osmanskog carstva i Srbije. Dvomjesečno primirje važilo je i za Crnu Goru. Uz učešće predstavnika Osmanskog carstva, Konferencija je počela sa radom 23. decembra 1876. godine. Na Konferenciji su predstavnici velikih sila predlagali da se Crnoj Gori ustupe: Nikšić, Piva, Banjani, turski dio Kuča, Krajina skadarska, Vasojevići do Lima, Malo i Velje Brdo kod Podgorice, Spuž, Žabljak Crnojevića, i da joj se dozvoli slobodna plovidba Bojanom i Skadarskim jezerom. Porta nije prihvatila prijedloge u vezi sa Crnom Gorom, pa je Konferencija završena bez dogovora, 26. januara 1877. godine. U vrijeme primirja, izaslanici knjaza → Nikole I Petrovića Njegoša, vojvoda → Božo Petrović Njegoš i vojvoda → Stanko Radonjić, stigli su početkom 1877. u Carigrad. Oni su predali crnogorske zahtjeve koje je trebalo ispuniti da bi Crna Gora sklopila mir sa Osmanskim carstvom. Od Osmanskog carstva su traženi sljedeći teritorijalni ustupci: na strani Hercegovine Nikšić sa okolinom; prema Albaniji granica do rijeke Cijevne uz ispravku granice na Skadarskom jezeru; slobodna plovidba rijekom Bojanom i izlazak na Jadransko more preko jednog pristaništa, tj. Spiča. Što se tiče pitanja Bosne i Hercegovine, knjaz Nikola je pristao da to riješe velike sile. Crnogorska delegacija je provela skoro šest nedjelja u Carigradu, nailazeći na uporna odbijanja ovih zahtjeva od strane Osmanskog carstva. Srbija, kao jedna od strana koja je ratovala protiv Osmanskog carstva, znala je da bez pomoći Rusije ne može nastaviti rat, pa je srpska vlada po savjetu Rusije u februaru 1877. zaključila mir sa Osmanskim carstvom na osnovu status quo ante bellum, uz prihvatanje uslova o rasturanju svih srpskih organizacija koje su radile na pripremi ustanka protiv Osmanskog carstva. Pregovori između Crne Gore i Osmanskog carstva završeni su bez rezultata 16. aprila – kako zbog nepopustljivosti Osmanskog carstva, tako i zbog toga što je knjaz Nikola iz povjerljivih izvora saznao za namjeru Rusije da uskoro objavi rat Osmanskom carstvu. Rusija je 24. aprila 1877. objavila rat Osmanskom carstvu, a knjaz Nikola je 26. aprila objavio proglas o produženju rata.