Trapa natans L.

Trapa natans L., plod

Trapa natans L. (fam. Lythraceae), kasaronja, kasoronja, slatkovodna biljka koja nastanjuje stajaće vode suptropskih krajeva Evrope, Azije i Afrike, dok je u sjevernoj Americi i Australiji naturalizovana. Reliktna je vrsta, nastala krajem tercijera, tokom glacijalnog i postglacijalnog perioda. Ima dvije vrste listova: listovi u vodi su nitasti i brzo opadaju, a listovi iznad vode su plivajući, krupni, rombični i nazubljeni po krajevima. Tokom ljeta listovi su lijepe zelene boje, dok s jeseni postaju crvenkasti i polako odumiru. Bijeli cvjetovi se nalaze u osnovi plutajućih listova. Plod je „orašica sa rogovima” po kome je biljka u nekim zemljama dobila lokalno ime vodeni orah. Plod kasaronje se od davnina sakupljao za ljudsku i životinjsku ishranu. Kod nas → Skadarsko jezero pruža idealne uslove za život ovoj biljnoj vrsti. Mještani iz okoline Skadarskog jezera kažu da kasaronja mnogo bolje rađa u kišnim godinama. Srpski botaničar → Milorad Janković je višegodišnja istraživanja posvetio kasaronji sa Skadarskog jezera i zaključio je da jezero nastanjuje endemična vrsta Trapa longicarpa M. Janković subsp. scutariensis M. Janković. Zbog ugroženosti i nestajanja staništa kasaronje, danas u pojedinim zemljama Evrope ova biljka ima status ugrožene vrste, a u nekim zemljama je u potpunosti i iščezla. U Crnoj Gori je zaštićena nacionalnim zakonodavstvom. Nalazi se i na listi biljnih vrsta koje su zaštićene Bernskom konvencijom.

Lit: Milorad M. Janković, Kasaronja (Trapa L.) na Skadarskom jezeru i potreba njene zaštite, Skadarsko jezero – Zbornik radova, Naučni skupovi, 9, Titograd, CANU, 1983, str. 265–270. Ksenija Borojević, Water chestnuts (Trapa natans L.) as controversial plants: Botanical, ethno-historical and archaeological evidence, In: Andrew S. Fairbairn, Ehud Weiss (Eds.), From Foragers to Farmers: Papers in Honour of Gordon C. Hillman, Oxford, Oxford Books, 2009, str. 86–97.

N. Bubanja