Satureja montana L.
Satureja montana L.
Satureja subspicata Bartl. ex Vis.
Satureja horvatii Šilić
Satureja horvatii Šilić
Satureja L. (fam. Labiatae), vrijes, vrijesak, fresovina, frijes, frijesak, ofresina, rod aromatičnih vrsta iz porodice usnatica. Osim gajene jednogodišnje vrste Satureja hortensis L., one samonikle u našoj flori su trajnice. Imaju uspravnu, žbunoliku formu, naspramne, lancelaste listove, sa uljanim žlijezdama. Kožasti su (Satureja montana L.) ili tanki (Satureja horvatii Šilić). Cvjetovi su izrazito dvousnati, obično bijeli, rjeđe ružičasti (Satureja subspicata Bartl. ex Vis.). Prašnika su 4, vire izvan krunične cijevi, plodnica je nadrasla, dozrijevanjem se dijeli na 4 oraščice. Vrste ovog roda pripadaju kasnom ljetnjem i jesenjem aspektu flore. Zanimljivo je da sa cvjetanjem prvo počinju populacije koje se nalaze na višim nadmorskim visinama, što je izuzetak od opšteg pravila da zbog opadanja temperature i razvoj vegetacije i cvjetanje kasne sa povećanjem nadmorske visine. Sve vrste ovog roda su izuzetno medonosne. U našoj flori ih je zabilježeno 6. Životni optimum nalaze na osunčanim i skeletnim staništima, na kamenjarima, kamenjarskim pašnjacima i otvorenim šikarama. Graditelji su niza zajednica: Saturejo montanae-Dichanthietum ischaemum Horvat in Horvat, Glavač et Ellenberg, Saturejo subspicatae-Edraianthetum tenuifolii Horvat in Horvat, Glavač et Ellenberg 1974, Saturejo subspicatae-Caricetum humilis Trinajstić (1999) 2007. Ime vrijeska je sadržano i u nazivu sveze montanih pašnjačkih kamenjarskih zajednica Satureion subspicatae (Horvat 1974) Horvatić 1975. Pomenuta sveza je vegetacijski ekvivalent → NATURA 2000 stanišnog tipa: 62A0 – Istočno submediteranski suvi travnjaci (Scorzoneretalia villosae). Tri vrste vrijeska iz naše flore su ograničenog rasprostranjenja, pa spadaju u endemičnu floru Balkana: Satureja horvatii Šilić, Satureja subspicata Bartl. ex Vis. i Satureja × orjenii Šilić. Prva i treća vrsta imaju klasično nalazište u Crnoj Gori, na → Orjenu, a prva se još nalazi i na nacionalnoj listi zakonom zaštićenih biljaka. U narodu vrijesak se koristi kao začin, ali i kao lijek.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 302–303. Čedomil Šilić, Monografija rodova Satureja L., Clinopodium Moench., Micromeria Bentham, Acinos Moench et Clinipodium L. u flori Jugoslavije, Sarajevo, Zemaljski muzej BiH, Odjeljenje za prirodne nauke, Posebno izdanje, 1979, str. 24–116. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 675. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 272–273. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 109–110. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 664. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Podgorica, Posebno izdanje Zavoda za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 104–106. Čedomil Šilić, Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine, Čitluk, Masna Luka, Matica hrvatska i Franjevačka kuća, 2005, str. 442–447. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 262–263. Massimo Terzi, Nomenclatural Revision for the Order Scorzonero-Chrysopogonetalia, Folia Geobotanica, 46, Prag, 2011, str. 436–437. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 279–280. Danka Petrović, Sead Hadžiablahović, Snežana Vuksanović, Vesna Mačić, Dmitar Lakušić & Đorđije Milanović, Katalog tipova staništa Crne Gore značajnih za EU u Crnoj Gori, verzija 3, Podgorica – Beograd – Banja Luka, 2019, str. 87–88. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 328.
Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 5.
D. Stešević