Rechinger, Karl-Heinz fil., austrijski botaničar (Beč, 16. X 1906 – Beč, 30. XII 1998). Maturirao je gimnaziju u Beču, đe je završio i studije biologije 1931, kada je promovisan za doktora filozofije. Od 1. maja 1928. bio je demonstrator kod profesora → Richarda Wettsteina. Radni vijek je uglavnom proveo u Botaničkom odjeljenju Prirodnjačkog muzeja u svim zvanjima i položajima, da bi 1. januara 1963. bio postavljen za prvog direktora Muzeja. Rechinger je poznat kao veliki putnik, koji je prošao skoro sve evropske zemlje, a od kontinenata jedino nije bio u Južnoj Americi i Australiji. U Grčku je putovao više od 15 puta, a kao rezultat tih istraživanja pojavilo se više manjih priloga, a potom 1943. godine i obimno djelo Flora Aegea (reprint s dodatkom 1973). Za upoznavanje flore Crne Gore od velikog je značaja Rechingerov dolazak u ljeto 1933. godine. Njegova ekipa se prvo zadržala oko 20 dana u okolini Peći i Dečana, kao i na kosovskom dijelu → Prokletija. U Crnu Goru su ušli preko Čakora, zatim preko Starca, da bi preko Plava stigli u Gusinje. Rechingera su zdravstveni problemi spriječili da se popne na okolne vrhove, tako da su se na Greben ispeli njegova supruga Frida i prijatelj Scheffer, dok je Scheffer išao sâm na Vezirovu bradu i na Maja Potkajs. Povratak im je bio preko Mateševa i Lijeve Rijeke za Podgoricu, a odatle preko Cetinja za Herceg Novi. Rezultate sa ovih istraživanja Rechinger je publikovao 1935. u dva nastavka, pod naslovom: Ergebnisse einer botanischen Reise in den Bertiscus (Nordalbanische Alpen), u poznatom berlinskom časopisu Feddes Repertorium. Rad ima ukupno 85 strana i u njemu je predstavljen impozantan broj od 1.303 taksona, od kojih su 551 vezani za prostor crnogorskog dijela Prokletija. Kao novi za nauku, opisano je 28 taksona, među kojima je 9 otkrivenih na crnogorskoj teritoriji. U radu su predstavljena i 23 hibrida. Samo sa Grebena iznad Gusinja opisane su tri nove vrste: Onobrychis bertiscea Širj. & Rech. fil., Hieracium gusinjense Scheffer & Zahn i Festuca spiralifibrosa J. Vetter. Značajna je i novoopisana podvrsta – Dianthus sylvestris Wulf. subsp. bertisceus Rech. fil. Propust je učinio → Josef Rohlena time što u sintetsko djelo Conspectus Florae Montenegrinae (1942) nije unio Rechingerovu florističku građu sa crnogorskog dijela Prokletija. Rechinger je sa ovog putovanja objavio značajan putopis sa utiscima iz Gusinja, kao i nekoliko fitogeografskih i vegetacijskih opservacija. I u njegovim monografijama nekih rodova (Rumex L., Teucrium L. i drugi) srijeću se podaci iz flore Crne Gore.