Athamanta L. (fam. Umbelliferae), rod iz porodice štitonoša, u crnogorskoj flori zastupljen sa tri vrste. U pitanju su trajnice sa jakim rizomom i granatim stablima. Listovi su naizmjenični, višestruko perasti sa končastim segmentima i širokim rukavcem pri osnovi. Cvjetovi su bijeli (Athamanta cretensis L., Athamanta turbith (L.) Brot. subsp. haynaldii (Borbás & R. Uechtr.) Tutin) ili žućkastozeleni (Athamanta ramosissima Spreng.), u složenim, ravnim ili donekle lučnim, izuzetno poluokruglastim štitovima (Athamanta ramosissima Spreng.), koji obično broje 5–12 zraka (Athamanta cretensis L.), 12–22 (Athamanta turbith (L.) Brot. subsp. haynaldii (Borbás & R. Uechtr.) Tutin) ili 30–60 (Athamanta ramosissima Spreng.). Plodovi su ovoidni do izduženi, blago spljošteni, kratko ili zvjezdasto dlakavi (Athamanta ramosissima Spreng.). Vrste roda Athamanta L. tipične su stanovnice pukotina stijena i kamenjara, s tim što Athamanta ramosissima Spreng. raste isključivo na primorskim planinama. Njenim sinonimom (Portenschlagiella ramosissima (Spreng.) Tutin) nazvana je sveza vegetacije u pukotinama stijena primorskih planina Centaureo cuspidatae-Portenschlagiellion ramosissimae Trinajstić ex Terzi et Di Pietro 2016. Važna pomena je i zajednica Athamantetum haynaldi Lakušić & Redžić 1988, koja skupa sa prethodnom svezom identifikuje → NATURA 2000 stanišni tip 8210 – Krečnjačke stijene sa hazmofitskom vegetacijom. Takson Athamanta turbith (L.) Brot. subsp. haynaldii (Borbás & R. Uechtr.) Tutin pripada endemičnoj flori Balkanskog poluostrva, a Athamanta ramosissima Spreng. poluendemičnoj balkansko-apeninskoj flori, sa centrom rasprostranjenja na dinarskim planinama i → disjunkcijom u južnoj Italiji.