Klimatogene zajednice, dugotrajne životne zajednice (biocenoze) koje su najbolje prilagođene makroklimi područja i koje se nalaze u stanju relativne dinamičke ravnoteže u odnosu na spoljašnju sredinu. Traju vjekovima, za razliku od kratkotrajnih zajednica, koje su im prethodile u → sukcesivnom nizu. One su završni stupanj u razvoju → vegetacije u određenoj oblasti. Na primjer, na Crnogorskom primorju prostire se pojas klimatogene vegetacije tvrdolisnih zimzelenih šuma česvine [Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936] koji se na južnim ekspozicijama penje do 300 mnv, a u brdskom pojasu Crne Gore klimatogene zajednice su lišćarske listopadne hrastove i hrastovo-grabove šume [Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931) 1936. i Fagetalia Pawlovski 1928]. Ako se klimatogena zajednica uništi śečom ili požarom na nekom području, ponovo će se razviti, ako joj se omogući slobodan razvoj, bez negativnog uticaja čovjeka.

Lit.: Slobodan Radonjić & Halil Markišić, Enciklopedijski leksikon ekologije i zaštite životne sredine, Nikšić, ITP „Kolo”, 1996, str. 219. Milorad M. Janković, Fitoekologija sa osnovama fitocenologije i pregledom vegetacije na Zemlji, Beograd, Naučna knjiga, 1979, str. 277.

H. Markišić