Četinari (klasa Pinopsida), najbrojnija grupa recentnih golośemenica (razdio Pinophyta), sa igličastim (četina) ili ljuspastim listovima. Većinom vječnozeleno, ali i zimzeleno drveće, rjeđe grmovi, često imaju duge i kratke izbojke. Listovi su najčešće višegodišnji, unakrsno ili spiralno poređani. U listovima se proizvode terpentin i kamfor, koji isparavanjem oslobađaju specifičan miris, a u drvetu se nalaze kanali ispunjeni smolom, koja ih štiti od niskih temperatura, insekata i truljenja. Cvjetovi su jednopolni, a biljke jednodome ili dvodome. Muški cvjetovi su sastavljeni od više prašničkih listića (mikrosporofila), koji imaju po dvije ili više (2–20) prašnica (mikrosporangija) u kojima se razvijaju polenova zrna. Grupisani su u muške šišarke. Ženski cvjetovi su u ženskim šišarkama, koje se sastoje od spiralno, rjeđe naspramno ili pršljenasto, poređanih plodnih ljuspi (megasporofila) na čijoj se unutrašnjoj strani nalaze po dva, rjeđe samo jedan śemeni zametak. Sa spoljašnje strane plodne ljuspe nalazi se pokrovna ljuspa. Plodne i pokrovne ljuspe razvijaju se u drvenastu šišarku, koja sazrijeva u prvoj, drugoj ili trećoj godini. Śemenka je jajolika, duguljasta ili spljoštena, sa krilcima ili bez njih, i ima 2 do 16 (23) kotiledona. Opisano je preko 500 vrsta četinara, koji su većinom rasprostranjeni u hladnim područjima śeverne hemisfere, đe grade prostrane četinarske šume. Biom śevernih četinarskih šuma, poznat kao tajga, najveći je kopneni biom. Prostire se kao pojas južno od tundre, duž Evroazije i Śeverne Amerike. U flori Crne Gore zastupljeno je osam rodova četinara: Abies Miller (jela), Picea A. Dietr. (smrča), → Pinus L. (borovi), Larix Miller (ariši), Cupressus L. (čempres), → Juniperus L. (kleke), Taxus L. (tisa) i Pseudotsuga Carrière (duglazija). Rodovi Cupressus L., Larix Miller i Pseudotsuga Carrière introdukovani su (uneseni), dok su ostali četinari nativni (prirodni) u flori Crne Gore.