Centaurea nicolae Bald.

Cyanus triumfettii (All.) (All.) Dostál ex Á. Löve & D. Löve (syn. Centaurea triumfettii All.)

Centaurea solstitialis L.

Centaurea scabiosa L.

Centaurea gjurasinii Bošnjak

Centaurea L. (fam. Compositae), rod zečina ili različaka, jedan od najbrojnijih rodova u okviru porodice glavočika. U flori Evrope i Mediterana broji preko 500 vrsta, podvrsta i hibridih taksona, dok je u našoj flori zabilježeno njih 27. Odlikuju se prisustvom privjesaka na ovojnim listovima cvjetonosne glavice, koji mogu biti kožasti i gotovo cijeli (Centaurea jacea L.), češljasti (Centaurea scabiosa L.), jednostavno bodljasti (Centaurea rupestris L.) ili sa rasperanim trnovima (Centaurea calcitrapa L.). Boja cvjetova je pretežno roza do lila, rjeđe zagasito crvena (Centaurea kotschyana Heuff.) ili žuta (Centaurea chrysolepis Vis.). Rastu na gotovo svim tipovima staništa, izuzimajući vodena i slana. Rodu je svojstven i visok stepen endemizma. Od 114 endema Balkanskog poluostrva, u Crnoj Gori ih raste šest, a čak tri su klasičnim nalazištem vezane za njen prostor: → Rumiju iznad Bara (Nikolin različak Centaurea nicolae Bald., nazvan u čast → knjaza Nikole Petrovića Njegoša), → Prokletije (Đurašinov različak Centaurea gjurasinii Bošnjak, nazvan po profesoru Stjepanu Gjurašinu) i Pivski Maglić (crnogorski različak Centaurea crnogorica Rohlena). Takođe, tri vrste se nalaze na nacionaloj listi zakonom zaštićenih biljaka: Đurašinov različak (Centaurea gjurasinii Bošnjak), glatki različak (Centaurea glaberrima Tausch) i različak (Centaurea incompta Vis.). Različci su medonosne, neki od njih ljekovite i jestive biljke.

Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 386–392. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 323–324. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 146–153. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 388, 390, 444, 448, 584. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 132–133. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 230–233. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 301–302. Jelica Novaković, Patrik Mráz, Danijela Stešević, Petar Marin, Bojan Zlatković, Dmitar Lakusić & Peđa Janaćković, Typification and taxonomic re-evaluation of Centaurea crnogorica and C. gjurasinii, two neglected yellow-flowered endemics of the Balkan Peninsula (Centaurea sect. Acrocentron, Asteraceae), Phytotaxa, 461 (2), Magnolia Press, Auckland, New Zealand, 2020, str. 108–124.

Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 3.

D. Stešević