
Apsida starije crkve Polaganja Rize Presvete Bogorodice, Bijela, Herceg Novi
Crkva Polaganja Rize Presvete Bogorodice u Bijeloj, arheološki lokalitet sa ostacima srednjovjekovne crkve kod Herceg Novog. Od stare crkve sačuvana je apsida na koju se sa zapadne strane nadovezuje mlađa jednobrodna građevina sa polukružnom apsidom i zvonikom, podignuta 1824. godine. Apsida je duboka, freskopisana i spolja ojačana sa šest lezena (→ Srednjovjekovno zidno slikarstvo). Freske se okvirno datuju u XIII v., ali nije utvrđeno da li je arhitektura istovremena sa živopisanjem. Arhitektonsko-konzervatorska i djelimična arheološka istraživanja su rađena 1985. i 1987, obuhvatajući apsidu i prostor istočnog i srednjeg traveja mlađe crkve, kao i manje površine uz fasade zidova. Teren na kom je građena prvobitna crkva bio je niži za 80 cm. Otkriveni su djelovi sjevernog, južnog i zapadnog zida, širine od 50 do 80 cm, koji čine cjelinu sa starom apsidom. Zidovi su od nepravilnog, poluobrađenog kamena različitih dimenzija, lokalnog porijekla, vezanog krečnim malterom, kao i lezene koje se pružaju do temeljnog proširenja. Konstatovano je više slojeva malternog premaza različitog sastava i boje do nivoa najmlađeg poda, od tri uočena poda. U apsidi se nalaze tri niše, od kojih srednja, u kojoj je, iznad episkopskog prijestola, oslikan dopojasni portret episkopa Danila, nikada nije bila prozor, ali su po jedna niša lijevo i desno od nje naknadno zazidani prozori. Ustanovljene su dvije faze: gradnja kojoj pripada apsida sa freskopisom je crkva jednobrodne osnove, zidana od kamena vezanog krečnim malterom sa podom od neobrađenih kamenih ploča, dimenzija 9 x 4 m i dogradnja objekta sa zapadne strane, dimenzija 6,5 x 5,5 metara. U prostoru nove apside, a starog naosa, otkriven je jedan grob, pravougaone osnove, konstruisan od kamena, pokriven sa tri kamene ploče u kome je sahranjena starija osoba, položena na leđa i na „kamen za pod glavu”, sa jednom rukom pored tijela, a drugom na grudima (→ Inhumacija). Na lobanji su vidljive povrede. Od priloga nađen je samo oštećeni krst od srme. Kod ostataka zapadnog zida starije crkve, a u dijelu zapadnog traveja mlađe crkve, djelimično je otkriveno pet poremećenih grobova sa kamenim konstrukcijama i fragmentovani osteološki ostaci više individua. Nasuprot ovome je kosturnica ili poremećeni dio starijeg groblja. Pored južnog zida u porti je još nekoliko grobova sa kamenom konstrukcijom. Od nalaza prisutni su fragmenti fresaka sačuvani na zidovima ili u šutu, novac – od XVI do XIX v., tri srebrne ukosnice, i po jedan fragment keramike i stakla iz XV vijeka. U ovom mjestu se nalazi još jedan važan lokalitet → Crkva Sv. Petra u Bijeloj.
Literatura: С. Накићеновић, Бoka, антропогеографска студијa, Београд, 1913, 505–506; P. Šerović, „Crkva Rize Bogorodice u Bijeloj u Boki Kotorskoj”, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, XXXII, 1920, 273–294; В. Кораћ, Ј. Максимовић, П. Мијовић и др., „Архитектура, Скулптура, Сликарство и примијењена умјетност”, Историја Црне Горе, књ. 2, том 1, Титоград, 1970; B. Dabović, „Istražni radovi na spomeničkom kompleksu crkve Riza Bogorodice u Bijeloj”, Boka, 21–22, 1999, 241–257; A. Čilikov, „Prilog proučavanju crkve Rize Bogorodice”, Glasnik Narodnog muzeja Crne Gore, 1, 2004, 145–155.
R. Ćapin, Đ. Ćapin