Mastionica sa Duklje, II–III v., JU Muzeji i galerije Podgorice

Pribor za pisanje, osnovna i pomoćna sredstva, predmeti od različitih materijala koji su služili za pisanje. U rimsko doba pribor za pisanje činili su: pisaljka (lat. stilus), mastionica, lenjir, nož za oštrenje pisaljki od drveta ili trske i alatka za glačanje voska. Pisalo se na papirusu, pergamentu ili na drvenim tablicama prevučenim voskom. Pripadnici gradske uprave i obrazovaniji pojedinci pisali su koštanim perom (lat. calamus) i mastilom na papirusu, dok su za svakodnevnu upotrebu, naročito u obrazovanju djece, korišćene drvene tablice sa voskom i stilo, koji je mogao biti od različitih materijala. Nalazi ovog tipa na prostoru Crne Gore su malobrojni i potiču uglavnom sa → nekropola većih urbanih centara. Od osnovnog pisarskog pribora najbrojnije su mastionice, koje su otkrivene pri istraživanjima jugoistočne nekropole → Duklje, u grobovima kremiranih i skeletno sahranjenih pokojnika (→ Inhumacija, → Incineracija). Svi primjerci su od bronzanog lima, s tim što su raniji sa pokretnom diskoidnom pločom, dok su pozniji zatvoreni cilindričnim poklopcem. Isti je nekada reljefno ukrašen predstavama poput glave Meduze. U pojedinim grobovima, pored mastionica, u urni su nalaženi i drugi djelovi pribora za pisanje, poput lenjira od kosti, lopatica za vosak i drugih predmeta, kakvi su, takođe, poznati na drugim, većim i dobro istraženim nekropolama na prostoru provincije, ali i susjednih pokrajina Carstva. Nalazi sa Duklje potiču iz grobova datovanih od druge polovine II do početka IV vijeka. Pribor otkriven u njima mogao je pripadati pisarima i učenicima.

Literatura: A. Цермановић-Кузмановић, Д. Срејовић, O. Велимировић-Жижић, Античка Дукља – некрополе, Цетиње, 1975; Д. Спасић-Ђурић, Град Виминацијум, Пожаревац, 2015; A. Busuladžić, „Najstariji tragovi antičke pismenosti na tlu rimske provincije Dalmacije, na osnovu analize stilusa pronađenih i pohranjenih u Bosni i Hercegovini”, Hercegovina, časopis za kulturno i historijsko naslijeđe, 17, 2018, 9–35.

J. Cvijetić