Žrtvenik posvećen Serapisu i Izidi, II–IV v., Komini, Pljevlja

Serapis i Izida (lat. Serapis, lat. Isis), egipatski božanski par. Od III v. p. n. e. poštovani su širom Mediterana. Serapis je sinkretističko božanstvo, kreirano u helenističkom Egiptu, objedinjavanjem obilježja dva omiljena egipatska božanstva, Ozirisa i Apisa. Izida je egipatsko božanstvo, od V v. p. n. e. poistovjećena sa → Demetrom i dovedena u vezu sa Ijom. Kako u grčkom, tako i u rimskom svijetu, poštovana je kao majka cijele prirode. Na poštovanje ovog božanskog para u → Dalmaciji ukazuje više natpisa iz primorskog pojasa provincije. Među rijetkim natpisima iz unutrašnjosti provincije je posveta iz Municipijuma S... (→ Komini), koja ujedno predstavlja za sada jedinu poznatu posvetu Serapisu i Izidi sa prostora današnje Crne Gore. Podigao ju je izvjesni Marko Ulpije Gelijan (lat. Marcus Ulpius Gellianus), koji je vršio funkciju kuratora u četiri civitates u Dalmaciji. Datovana je u II–III vijek. U → Risnu je tokom sistematskih arheoloških istraživanja 2014. pronađena bronzana aplikacija boginje Izide, koja lijevom rukom savijenom u laktu „pridržava” perforiran sunčev disk, dok je desna ruka prislonjena uz tijelo. Na torzu su jasno definisane grudi. Figurica u donjoj zoni završava usadnikom i najvjerovatnije je bila u funkciji ukrasa.

Literatura: AE 1948, 0242; AE 1961, 0298; ILJug 0073; A. Cermanović-Kuzmanović, D. Srejović, Leksikon religija i mitova drevne Evrope, Beograd, 1996; D. Srejović, A. Cermanović, Rečnik grčke i rimske mitologije, Beograd, 2004; J. Martinović, Antički natpisi u Crnoj Gori, Podgorica, 2011; D. Gazivoda, Antički kultovi na tlu Crne Gore, Podgorica, 2023.

D. Gazivoda, Č. Marković