Milovića lokve, tri kamena tumula na potezu od krtoljskih sela Bogišići prema Radovićima kod Tivta. Jedan → tumul je smješten na vrhu brda kod Crkve Sv. Ivana, a dva, arheološki istražena 1967–1968. i 1970, nalaze se jedan iznad drugog u njegovom podnožju, kraj lokacije Milovića lokve po kojoj su dobili ime. Donji tumul, čiji je centralni dio kamenog plašta bio devastiran, arheološki je istražen u cjelini za razliku od gornjeg, koji je djelimično otkopan. Konstrukcije oba tumula sastojale su se od dva vijenca, a bronzanodobni grob tipa ciste ispod centralne konstrukcije otkriven je samo u gornjem tumulu. Osipanjem kamenog plašta donji tumul je zadobio ovalan oblik, prečnika 18 m. Pokretni nalazi su otkriveni na dva mjesta. U zapadnom dijelu tumula nađena su dva pršljenka i fragment staklene posude, kao i životinjske kosti, dok se u sjevernom dijelu tumula, među sitnim ulomcima grnčarije, izdvajaju fragmenti zdjele iz ranorimskog perioda, što upućuje na pretpostavku o održavanju pogrebnog rituala u dužem vremenskom periodu od II v. p. n. e do II vijeka. Budući da je tumul devastiran u centralnom dijelu, postojanje groba nije isključeno. Gornji tumul, prečnika 23 m, istražen je djelimično, odnosno njegova južna polovina sa centralnom konstrukcijom. Ispod plašta od krupnih kamenih blokova nalazio se sloj sitnog kamena, pomiješanog sa zemljom crvenicom. U tom sloju zemlje otkriven je devastiran grob tipa ciste, prekriven kamenim pločama u dva reda, orijentisan u pravcu sjeverozapad–jugoistok. U grobu su zatečeni poremećeni ostaci slabo očuvanog dječijeg skeleta, bez grobnih nalaza. Pretpostavlja se da je individua bila sahranjena u zgrčenom položaju (→ Inhumacija). Istočno od groba otkrivena je razrušena kamena konstrukcija u kojoj nije bilo osteoloških ostataka, ali su evidentirana dva pršljenka i manji ulomci ilirske keramike, što upućuje na pretpostavku o postojanju još jednog groba pod tumulom. Među nalazima iz kamenog plašta može se izdvojiti trakasta drška posude, grube fakture. Prema grobnoj arhitekturi, načinu sahranjivanja i pokretnim nalazima tumul je nastao u → bronzano doba i korišćen u helenističko doba, kao i obližnji tumuli → Jelića gomila i → Milovića gumno.

Literatura: M. Parović-Pešikan, „Milovića lokve, Tivat − ilirske humke”, Arheološki pregled, 9, 1968, 34; М. Паровић-Пешикан, Ј. Мартиновић и др., „Преглед археолошких споменика на подручју јужне обале Боке Которске”, Старине Црне Горе, VI, 1978, 150; М. Паровић-Пешикан, „Aрхеолошка истраживања у Боки Которској”, Старинар, XXVIII−XXIX/1977−78, 1979, 24–27; B. Govedarica, „Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana”, Sarajevo, 1989; M. Parović-Pešikan, „O nalazima iz bronzanog doba u Boki Kotorskoj i njenom zaleđu i Ulcinju”, Гласник Одјељења умјетности, ЦАНУ, 14, 1995, 5–17.

M. Vrzić