Isposnice u Gornjem Polimlju

Isposnice u Gornjem Polimlju, mjesta za vođenje specifičnog načina monaškog života, u slivnom području rijeke Lim. Jedno od osobenih svojstava krečnjaka duž korita ove rijeke i njenih pritoka je obilje podzemnih, kraških formacija, kakve su pećine, okapine i jame, koje su u neposrednoj blizini manastira bile adaptirane za potrebe keliotskog monaštva. Uglavnom se nalaze udaljeni na manje od sata hoda od matičnog manastira. Pojedine pećine i okapine bile su podzidane odbrambenim bedemom i prilagođene za život monaha iskušenika i druge vidove inočkog življenja. Najpoznatiji je kompleks Zidanice, isposnice sa dva spojena pećinska otvora, koji se nalazi u Tifranskoj klisuri. Vezani su za skitski Manastir → Uroševica. Kompleks od četiri pećinska otvora, na lokalitetu Pakleni u kanjonu Bistrice, vezuje se za Manastir → Đurđevi stupovi u Beranama. Najpoznatija je Čađina pećina ili Čađa u kojoj je nađen materijal iz XIV–XV vijeka. U njenoj neposrednoj okolini je Velika zidanica sa očuvanim lučnim zidom, koji zatvara ulaz u pećinu. U njoj je otkriven pokretni arheološki materijal koji pripada XVI vijeku. Pored nje je pećina Vilino vreteno i Mala zidanica, koje su naseljene u istom vremenskom periodu. U neposrednoj okolini manastirskog kompleksa Ćelije u Kaludri (→ Kaludra) nalazi se manja pećina – isposnica sa ostacima suhozida, a unutar nje uklesani su sjedište i krst. Na desetak minuta hoda, sjeveroistočno od Manastira Sokolac, u Bijelom Polju, nalazi se veliki abri na čijim su stranama crteži i nekoliko zapisa. Isposnica na Bjelasici, Krši Svetog Save, može se vezati za Manastir → Majstorovina u Bijelom Polju.

Literatura: D. Popović, M. Popović, Manastir Šudikova u Budimlji, Beograd–Berane, 2020.

Izvor: P. Lutovac, Dokumentacija sa rekognosciranja teritorije opštine Berane, 2007. godine, Centar za arheološka istraživanja Crne Gore, Cetinje, 2007.

V. Lutovac