Stablo vinove loze i njegovi djelovi: 1 − stablo (deblo), 2 − krak čokota, 3 − kondir, 4 − lastar
Stablo, vegetativni nadzemni organ vinove loze, kroz koji se vrši promet vode i mineralnih materija od korijena do listova, kao i premještanje organskih materija iz listova u ostale organe. Čini ga višegodišnje vertikalno deblo, koje se na vrhu grana u krakove i rodne čvorove. Na rodnim čvorovima se zimskom rezidbom ostavljaju → kondiri i → lukovi, iz kojih se razvijaju → lastari. Lastari, kao najmlađi i najaktivniji djelovi stabla, na sebi nose → listove , → rašljike, cvasti, zaperke, pupoljke i → okca. Prema visini debla, stablo može biti: nisko (do 30 cm), srednje visoko (30–50 cm) i visoko (iznad 50 cm). U Crnoj Gori dominiraju čokoti sa visokim stablom (najčešće 50−80 cm), koji su gajeni u jednospratnim špalirskim sistemima (→ Naslon vinove loze). U uslovima slobodnog rasta vinove loze, stablo može dostići dužinu i do 30 m, obima i do 1 m.
LITERATURA I IZVOR: M. Ulićević, „Neka iskustva sa loznim podlogama u Crnoj Gori”, Poljoprivreda i šumarstvo, Titograd, 1973; M. Ulićević, „Uticaj položaja čokota u dvospratnim i trospratnim sistemima gajenja na neke osobine vinove loze”, Poljoprivreda i šumarstvo, Titograd, 1975; D. Burić, Savremeno vinogradarstvo, Beograd, 1995; M. Milosavljević, Biotehnika vinove loze, Beograd, 2007; N. Korać, P. Cindrić, M. Medić, D. Ivanišević, Voćarstvo i vinogradarstvo, Novi Sad, 2016; Studija o rejonizaciji vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja), Podgorica, 2017.
M. Mugoša